Od 17. do 26. lipnja održan je nepotpun pravoslavni Sabor na otoku Kreti. Zašto nepotpun? Zato što je od 14 autokefalnih Crkava sudjelovalo njih 10: Albanija, Aleksandrija, Carigrad, Cipar, Grčka, Jeruzalem, Rumunjska, Slovačka i Češke zemlje, Poljska i Srbija, a 4 nisu sudjelovale: Antiohija, Bugarska, Gruzija i Rusija. U ovim posljednjim četirima ima više pravoslavnih vjernika nego u svih deset prvospomenutih. Sabor je sazvao carigradski patrijarh kao “primus inter pares” (prvi među jednakima) i njime ravnao. Svaka je Crkva mogla sudjelovati s 25 vladika, ali ima više Crkava koje nemaju toliko episkopa. Bila su 164 episkopa potpisnika i oko 60 “savjetnika” (među kojima 5 žena). A svaka je Crkva imala samo jedan glas. Na stolovima primasa bilo je šest dokumenata koji su izglasani: Poslanje Pravoslavne Crkve u suvremenom svijetu, Pravoslavna dijaspora, Autonomija Crkava i način proglašenja, Sakrament ženidbe i njezine zaprjeke, Post, Odnosi Pravoslavne Crkve s ostatkom kršćanskoga svijeta. I sve su Crkve trebale usuglasiti svoje odobrenje već pripremljenih dokumenata. Bilo je nekih pojedinačnih vladika koji nisu dali svoga glasa na pojedine dokumente. Ali to ne utječe na konačan ishod glasovanja. Na svršetku Sabora prvaci su potpisali encikliku koja ima više teksta nego gotovo svih šest dokumenata. U njoj je riječ o Crkvi, poslanju, o obitelji, odgoju, o suvremenim izazovima, o globalizaciji i dijalogu.
Predstavnici Srpsko-pravoslavne Crkve najprije su predlagali da se Sabor odgodi, a onda su ipak pošli u punom sastavu na Sabor. Među članovima bio je zahumsko-hercegovački vladika Grigorije Durić i umirovljeni vladika Atanasije Jevtić.
Izvor: Crkva na kamenu