Proslava Ilindana u Karmelu sv. Ilije na Bušku jezeru

Foto: Cnak

U Karmelu sv. Ilije na Bušku jezeru proslavljen je 20. srpnja 2016. Ilindan svečanim euharistijskim slavljem kojemu je predsjedao vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a u koncelebraciji su bili provincijal karmelićana o. Srećko Rimac i izaslanik biskupa Ratka Perića generalni vikar don Željko Majić s 30 dijecezanskih i redovničkih svećenika iz okolnih župa duvanjskoga, livanjskoga, posuškoga kraja kao i iz raznih drugih mjesta Herceg Bosne i Hrvatske. Na Misi su pjevali “Pivači sv. Jakova” iz Šibenika.
U svojoj propovijedi nadbiskup Vinko najprije je govorio o proroku Iliji iz Tišbe, koji je živio i djelovao u Izraelskom kraljevstvu u 9. st. pr. Kr. u vrijeme kralja Ahaba. Borbu s Ahabom i njegovom ženom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje izriče na Božjoj gori Horebu. Na Jahvin upit zašto je tamo došao, prorok odgovara: “Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život” (1 Kr 19,10). U tim je riječima sav Ilija.
Na kraju riječi zahvale svima koji su doprinijeli bilo čime ovome slavlju u povodu 10. obljetnice otvaranja Samostana – duhovnoga centra Karmel sv. Ilije na Bušku jezeru izrekao je prior o. Zvonko Martić.
Kao priprema za ovu proslavu odvijao se duhovni i kulturološki program od 16. srpnja kada je spomendan Gospe Karmelske, koju karmelićanska zajednica posebno štuje. Toga dana slavljena je sveta Misa u 10 sati u kapelici Gospe Karmelske čiji je interijer uradio kipar Ilija Skočibušić. Otada je otpočeto klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom za iskorijenjenje psovke u svijetu a napose hrvatskom narodu.
U nedjelju, 17. srpnja, s početkom u 19 sati proslavljena je Misa koju je predvodio o. Jakov Mamić, generalni vikar Vojnoga ordinarijata Republike Hrvatske. On se u svojoj propovijedi osvrnuo na povijest ideje i izgradnje ovoga Karmela sv. Ilije. Za vrijeme ovoga misnog slavlja pjevala je glazbena skupina “Fortitudo Dei” iz Karlovca. Nakon Mise bilo je predstavljanje knjige s naslovom Oče naš pisca Damira Jelića. O knjizi su govorili o. Jakov i autor. Prilozi od prodaje namijenjeni su za siromašnu djecu u Beninu.
U ponedjeljak, 18. srpnja, također u 19 sati svetu Misu predvodio je župni vikar župe sv. Marka Križevčanina u Zagrebu vlč. Odilon Singbo, rodom iz Benina, a pjevala je za vrijeme Mise ista pjevačka skupina iz Karlovca, koja je održala i koncert duhovne glazbe poslije Mise.
Na uočnicu proslave sv. Ilije u utorak 19. srpnja misnom slavlju predsjedao je provincijal karmelićana o. Srećko Rimac, a pjevali su pučki pjevači iz Tugara kod Omiša. Po završetku Mise, u kojoj su sabrani vjernici uživali slušajući Božju riječ, njezino tumačenje i poglavito neobično pučko pjevanje, upaljen je krijes ili kako se u tim krajevima kaže “svitnjak”, čime se dočaralo vrijeme vatrenoga proroka Ilije u odnosu prema Bogu i svemu što je njegovo. Te večeri predstavljen je zbornik radova o sv. Iliji što je priređen u povodu 10. obljetnice duhovnoga postojanja i djelovanja ovoga Karmela.
I nakon ove duhovne priprave i svečane proslave 10. obljetnice djelovanja otaca karmelićana kako u župi Grabovici, Duvanjskome dekanatu, Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, tako i u ostalim župama i dekanatima naših biskupija na prostoru BiH, uslijedila je još jedna kulturološka završnica u nedjelju 31. srpnja s koncertom Simfonijskog orkestra iz Tacome u Washingtonu (SAD). To nekako zvuči kao odjek desetogodišnjice i nagovještaj novoga razdoblja karmelske duhovnosti.
Ovom zgodom valja reći i to da su se prije ove obljetničke proslave sv. Ilije, točnije 11. lipnja na spomendan sv. Barnabe apostola, kada su 2002. blagoslovljeni temelji Karmela sv. Ilije, održali Četvrti dani čipkarstva BiH s naslovom Dijalog žena ispričan nitima. Za ovo su zaslužni Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH “Stećak” i Samostan – duhovni centar Karmel sv. Ilije. Tada su izložene čipke iz etnografske zbirke Karmela sv. Ilije, a mogle su se nabaviti čipke iz Lepoglave, Paga i Hvara.
I. Drmić

Izvor: Crkva na kamenu