Komemoracija na Radimlji

Foto: Cnak

STOLAC – U subotu, 20. svibnja 2017., u sklopu manifestacije “Stolačko kulturno proljeće” organizirana je na Radimlji kod Stoca svečana komemoracija i sveta Misa za sve poginule katolike hrvatskoga naroda u Drugom svjetskom ratu i poraću. U 17,30 sati kod podignutog spomenika časna sestra Alojzija predmolila je sa školskom djecom i ministrantima slavnu krunicu koja je bila prikazana za naše pokojne. Poslije krunice slijedila je komemoracija.
Na početku župnik don Rajko Marković pozdravio je predvoditelja misnoga slavlja, svećenike koncelebrante, te sve nazočne, naglasivši svrhu ovoga okupljanja. Zahvalio je svima koji su osjetili potrebu doći na ovaj hercegovački Bleiburg u Stocu, te navijestio redoslijed programa. Komemoracija je započela “Lijepom našom”, a nastavljena polaganjem vijenaca. Vijence na spomenik hrvatskim žrtvama položili su načelnici hercegovačkih općina, te nazočni predstavnici hrvatskih državnih i drugih institucija, udruga i stranaka, a sve je to popratila prigodnom pjesmom stolačka župna pjevačka skupina: “Vidoštačka kraljica”. Uokolo spomenika poredali su se kao počasna straža, mladi iz stolačkoga folklora: HKUD “Stolac”, što je čitavom skupu davalo lijep dekorativni dojam.
U 18 sati započela je sveta Misa koju je, u koncelebraciji osmorice svećenika, predvodio dr. don Božo Goluža.
Na početku sve je nazočne vjernike u misno slavlje don Božo uveo ovim riječima: Prvo i temeljno pravo, važnije od svih čovjekovih prava, jest pravo na Boga (Ivan Pavao II.), a kako je Bog sama istina, čovjek ima pravo i na istinu, i to ne na neke njezine mrvice, nego na cjelovitu istinu. Osim prava na Boga i na istinu, čovjek ima pravo i na život i na domovinu. Ovdje pobijenima na Radimlji pokušalo se sve ovo oduzeti: i Boga i istinu i život i domovinu.
A poslije Evanđelja don Božo je održao prigodnu propovijed rekavši uz ostalo: Ovo nedjelo na Radimlji izvela je nevjera koja je rodila mržnju. Vidimo što je učinila “ljudska pravda”. Ovdje je 1945. trijumfirala “lažna pravda” koja je nijekala Boga. Pravde bez Boga nema, zato se ovdje dogodila teška nepravda i zločin. Ovdje je umrla jedna velika ljubav za križ časni i neostvarenu slobodu zlatnu.
Program je završio zajedničkom pjesmom “Zdravo Djevo, kraljice Hrvata”, a okupljeni puk razišao se dostojanstveno u tišini u nadi da će se jednoga dana doći do potpune istine o pobijenima na Radimlji, a računa se da ih je tu bez ikakva suda pobijeno desetak tisuća.

Izvor: Crkva na kamenu