VARAŽDIN – Dugotrajan i radostan zvuk zvona varaždinske katedrale na svetkovinu Krista Kralja, u nedjelju 24. studenoga, svečano je označio početak liturgije biskupskoga ređenja novoga varaždinskog biskupa msgr. Bože Radoša. To je prvo biskupsko ređenje u povijesti varaždinske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo jer su oba dosadašnja varaždinska biskupa, blagopokojni msgr. Marko Culej, te njegov nasljednik msgr. Josip Mrzljak, za biskupe zaređeni u zagrebačkoj prvostolnici.
U tim je trenutcima iz Biskupskoga ordinarijata krenula procesija prema glavnim vratima varaždinske katedrale. U procesiji je sudjelovalo i oko 40 biskupa te više od 200 drugih svećenika i redovnika iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Srbije.
Liturgijsko slavlje i ređenje koje je započelo u 10 sati predvodio je, kao glavni zareditelj, zagrebački nadbiskup Josip kardinal Bozanić, a kao biskupi suzareditelji služili su apostolski administrator Varaždinske biskupije msgr. Josip Mrzljak te đakovačko-osječki nadbiskup metropolit msgr. Đuro Hranić.
Na biskupskom ređenju u prepunoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, prvom u njezinoj povijesti, sudjelovale su i brojne osobe iz političkoga i javnoga života Republike Hrvatske.
Nakon što je zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić započeo sa slavljem, a biskup Josip Mrzljak u prigodnom govoru pozdravio sve okupljene u Kristu u varaždinskoj katedrali, sveta je Misa nastavljena pokajničkim činom i Službom riječi.
Nakon riječi svetog Evanđelja uslijedila je liturgija biskupskoga ređenja. Prezbiteri pratitelji, vlč. Marko Đurin i fra Branko Radoš, dopratili su biskupskoga izabranika msgr. Božu Radoša, pred sjedalo kardinala Josipa Bozanića, na što se vlč. Đurin obratio kardinalu riječima: “Prečasni Oče, Crkva varaždinska ište da prezbitera Božu zarediš za odgovornu službu biskupstva”. Kardinal je potom pitao: “Imate li apostolski nalog?”, na što je prezbiter pratitelj odgovorio potvrdno: “Imamo!”
Tijekom liturgije ređenja bulu pape Franje o imenovanju msgr. Bože Radoša varaždinskim biskupom pročitao je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.
Nakon svečanog čina biskupskoga ređenja oglasila su se zvona varaždinske katedrale.
Msgr. Bože Radoš rođen je 5. rujna 1964. u Crvenicama, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina kasnije njegova se obitelj preselila u Hrvatsku pa je Bože, nakon što je završio sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Zagrebu i Đakovu (1983.), započeo filozofsko-teološki studij u Đakovu, koji je diplomirao 1990. godine, te 29. lipnja iste godine bio zaređen za svećenika tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije. Nakon toga, jednu godinu je obnašao službu župnoga vikara u Osijeku te 1991. godine započeo postdiplomski studij duhovne teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i magistrirao 1994. godine na temu “Motivacija za Bogu posvećeni život. Biblijski, teološki i psihološki aspekti”. Potom je nastavio specijalizaciju, ali je 1997. godine bio imenovan na službu duhovnika u đakovačkoj Bogosloviji, koju je obnašao do 2016. godine. Uz to, u Nadbiskupiji je obnašao službu asistenta za permanentni duhovni odgoj mladih svećenika, koordinatora za duhovnu formaciju svećenika, a od 2010. je kanonik Đakovačko-osječke nadbiskupije i u više navrata bio je član Prezbiterskoga vijeća. Bio je duhovni asistent đakovačke sekcije Udruženja hrvatskih katoličkih liječnika, član uredništva nadbiskupijskoga časopisa Vjesnik, a od 2013. godine i član Nadzornoga odbora Papinskog hrvatskog zavoda svetoga Jeronima.
Dekretom od 28. travnja 2016., na prijedlog hrvatskih biskupa, Kongregacija za kler imenovala ga je na službu rektora Papinskoga hrvatskog zavoda svetoga Jeronima u Rimu gdje ga je zateklo imenovanje varaždinskim biskupom.
Predvodio je brojne duhovne vježbe u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Austriji, a u više navrata organizirao je hodočašća u Svetu Zemlju, Italiju, Grčku, Francusku i Poljsku. Na Bogoslovnom fakultetu u Đakovu predavao je duhovnu teologiju, duhovnost Novoga Zavjeta, duhovnost Staroga Zavjeta, život i duhovnost prema svetom Pavlu, uvod u kršćansku meditaciju, misiologiju i praksu pastoralnoga vodstva. U hrvatskim je časopisima objavio petnaestak radova o kršćanskoj duhovnosti.
Izvor: Crkva na kamenu