Veoma rano Boka Kotorska došla je u dodir s kršćanstvom. Sveti Pavao, u poslanici Rimljanima (Rim 15,19), ove prostore spominje kao Ilirik, a u Drugoj poslanici Timoteju (2 Tim 4,10), kao Dalmaciju. Teritorij biskupije u prošlosti se više puta mijenjao. U 13. i 14. st. granice Kotorske biskupije dopirale su do Dunava. Pod jurisdikcijom kotorskoga biskupa bili su tada: Prizren, Janjevo, Novo Brdo, Novi Pazar, Brskovo, Golubac, Brvenik, Plana, Mačva, Trepča, Trgovište i Beograd. Boka Kotorska, uključujući i Budvu, već je sigurno u 5.-6. stoljeću administrativno bila organizirana u tri biskupije: Risan, Kotor i Budva.
Prvi spomen kotorskoga biskupa Paulusa potječe iz 451. godine, dok je sljedeći spomen kotorskoga biskupa iz 530. godine, gdje se on navodi kao sufragan Salonitanske Crkve. Siguran je spomen kotorskoga biskupa na saboru u Niceji 787. godine. Kronotaksa kotorskih biskupa broji preko 80 imena.
Prvi poznati risanski biskup Sebastijan spominje se u pismima pape Grgura Velikog 591. i 595. godine. Zadnji je risanski biskup bio kotorski franjevac Antun Pasquali 1540. godine.
Na području Kotorske biskupije djelovalo je više muških i ženskih redovničkih zajednica. Samo benediktinskih samostana bilo je preko 20, neki od njih sigurno datiranih već od 9. stoljeća, poput onih u Budvi i Kotoru.
Kotorska biskupija, čije se granice protežu od Sutorine (Herceg Novi) do rijeke Željeznice (Bar), administrativno je podijeljena na četiri dekanata, 26 župa i 3 kapelanije. U Biskupiji je inkardinirano 16 svećenika, dva redovnika te jedan svećenik iz druge biskupije. Ukupno 19 svećenika. Biskupija danas broji oko 10.000 vjernika.
Kotorska biskupija dala je Crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića (†1942.), kapucina iz Herceg Novoga, bl. Graciju (†1508.) iz Mula, bl. Ozanu (†1565.) rodom iz Crne Gore, te Božju službenicu Anu Mariju Marović (†1887.) utemeljiteljicu Družbe zadovoljštine Srca Isusova i Srca Marijina u Veneciji. Stoga se s pravom Kotorska biskupija naziva biskupijom hrvatskih svetaca i oltar domovine, a bokokotorski zaljev Zaljevom svetaca.
Prateći kronotaksu kotorskih biskupa, nakon biskupa msgr. Ilije Janjića, kao 90. po redu, u Kotorsku biskupiju dolazi svećenik don Ivan Štironja, podrijetlom Hercegovac, koji će i fizički iz Hercegovine doći u Kotor kao već zaređeni biskup. Papa Franjo imenovao ga je 22. prosinca 2020. kotorskim biskupom.
Msgr. Ivan Štironja zaređen je 7. travnja 2021. za kotorskoga biskupa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. Zaredio ga je nadbiskup i metropolit splitsko-makarski msgr. Marin Barišić, u zajedništvu sa suzarediteljima msgr. Rrokom Gjonlleshajem, barskim nadbiskupom i dosadašnjim apostolskim upraviteljem Kotorske biskupije te msgr. Petrom Palićem, biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim. Na svečanosti ređenja sudjelovalo je 13 nadbiskupa i biskupa, među kojima predsjednik BK BiH, kardinal Vinko Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Želimir Puljić i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda msgr. Ladislav Német, biskup zrenjaninski. Zbog ograničenja u vrijeme pandemije koronavirusa, u katedrali su bili biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, rodbina msgr. Štironje, predstavnici društveno-političkoga života te manji broj vjernika. U gradu na Neretvi, koji je osvanuo s tankim snježnim pokrivačem, dio vjernika okupio se ispred katedrale prateći misno slavlje na video zidu.
Liturgijsko pjevanje animirali su združeni zborovi župe Studenci i mostarske katedrale pod ravnanjem Drage Solde, a na orguljama je svirala s. Matea Krešić. Ceremonijama je ravnao don Domagoj Markić.
Riječi pozdrava i dobrodošlice na početku misnoga slavlja uputio je biskup domaćin msgr. Petar Palić. Nakon navještaja Evanđelja i otpjevane pjesme prezbiteri-pratitelji dopratili su izabranika msgr. Štironju pred glavnoga zareditelja msgr. Barišića, kojemu je iskazao poštovanje. Potom su savjetnik Apostolske nuncijature u BiH msgr. Amaury Medina Blanco i kancelar kotorske biskupije don Robert Tonsati pročitali Apostolski nalog o biskupskome imenovanju na latinskome i hrvatskome jeziku.
U prigodnoj propovijedi nadbiskup Barišić pozdravio je na početku sve i zaželio svima sretan i blagoslovljen Uskrs. Obraćajući se msgr. Štironji kazao je da ga je uskrsli Gospodin izabrao za službu pastira Crkvi svojoj koja je u Zaljevu svetaca. “Gospodin koji poznaje srca ljudi, prepoznao je u tvome dosadašnjem svećeničkom služenju vjernost, pa ti sada povjerava još veće zadaće, da mu i u tome budeš vjeran. S iskustvom različitih službi u Mostarskoj biskupiji, kao i misionara u Americi i Africi, uvjereni smo da ćeš biti dobar misionar i evangelizator u Kotorskoj biskupiji, danas maloj, ali tako bogatoj duhovnim nasljeđem i kulturnim blagom”, kazao je nadbiskup Barišić. Potaknuo ga je da poput apostola Ivana još više “osloni svoj život na srce božanskoga Sina, na temelj, izvor i vrhunac istinske i utjelovljene ljubavi”. Na kraju ga je, u duhu njegova gesla “Bog je ljubav”, potaknuo da ostane u ljubavi Kristovoj kako bi njegova radost bila u njemu te da radost služenja njemu – Zaručniku – u Crkvi bude potpuna.
Poslije homilije uslijedio je obred biskupskoga ređenja nakon čega je msgr. Barišić pomazao glavu ređenika Ivana svetom krizmom te mu predao evanđelistar i na ruku stavio biskupski prsten, a na glavu mitru i predao mu pastirski štap kao znamenja biskupstva.
U ime apostolskog nuncija u BiH msgr. Luigia Pezzuta prigodnu čestitku novozaređenom biskupu Ivanu uputio je msgr. Blanco prenoseći Nuncijev pozdrav i cijeloj Crkvi kotorskoj koja je otvorena srca primila novoga biskupa. Potom je prigodnu čestitku uputio najstariji svećenik Kotorske biskupije msgr. Srećko Majić, kanonik Stolnoga kaptola i dugogodišnji župnik u Perastu.
Prije završnoga blagoslova novozaređeni biskup Ivan prošao je kroz katedralu te blagoslovio sve okupljene unutar mostarske stolnice kao i one koji su Misu pratili na trgu ispred katedrale.
Kotorska biskupija radosno je dočekala novoga biskupa, msgr. Ivana Štironju, koji je ustoličen na blagdan bl. Ozane Kotorske 27. travnja 2021. u katedrali sv. Tripuna u Kotoru.
***
Msgr. Ivan Štironja rođen je 1960. u Pješivcu u tadašnjoj župi Prenj-Dubrave, danas Aladinići-Dubrave u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Rođen je u obitelji s desetero djece. Otac Stojan i majka Anica rođena Bošković rodili su tri sina i sedam kćeri. Svećenik je od 1986. S bogatim je pastoralnim iskustvom jer je kao mladomisnik djelovao u Londonu pripremajući se za afričke misije. Bio je misionar u Tanzaniji, potom u hrvatskoj župi Oakville u Kanadi. U Padovi je pohađao Institut za liturgijski pastoral te se pastoralno skrbio za Hrvate u Padovi i Milanu. Bio je katedralni župnik u Mostaru te biskupski vikar za pastoral. Bio je i nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela BiH. Biskupsko imenovanje zateklo ga je na službi župnika i upravitelja svetišta Presvetoga Srca Isusova u Studencima.
Izvor: Crkva na kamenu