DRAČEVO – U Hercegovini je od 80 župnih crkava posvećeno njih 18. Dogovorno između župnika don Vinka Raguža i biskupa Ratka Perića posvećena je župna crkva Marijina Uznesenja u Dračevu u petak, 14. kolovoza 2020., za vrijeme večernje svete Mise u okviru devetnice ili trodnevnice u čast Velike Gospe.
Moderni početak župe Dračevo seže u 1874. godinu, kada su od župa Dubrava i Hrasna odvojena sva mjesta od Hotnja preko Sjekosa do Doljani prema Neretvi, a nova je župa nazvana Gabela (na talijanskom znači: carina), sve s lijeve strane Neretve u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Ta su naselja: Bajovci, Sjekose, Doljani, Dračevo, Višići, Gnjilišta, Loznica, Klepci, Tasovčići i Hotanj. Sjedište joj je bilo u Doljanima, a župna crkvica Male Gospe, sagrađena 1861. Nasuprot toj Gabeli ima na desnoj obali Neretve istoimena Gabela, poznatija tada kao Stara Gabela, koja je osnovana kao župa 1854. godine. Danas pojam Gabele pripada samoj toj župi. Prvi župnik, fra Orazio iz Torina (1874.-1884.), kratko boravi u Doljanima, jer je Hercegovački ustanak poharao Doljane, a župnik i župljani morali u izbjeglištvo. Po povratku u Neretvansku prodolinu, 1876. godine, župnik se nastanjuje na Staroj Gabeli, ali i tu kratko. Ubrzo prelazi u privatnu kuću u Čeljevo, pa se župa zove Gabela – Čeljevo. I to posve kratko traje, župno sjedište prelazi u Klepce, 1877. godine, i župa se naziva po mjestu, gdje se podiže župna kuća, i mala crkva Imena Marijina 1881. godine. Misa se slavi u kapelicama po selima. Župa u Klepcima traje do 1943. i ima petoricu župnika: don Nikolu Lazarevića (1885.-1897.), don Klemu Sumića (1897.-1921.), don Ivana Raguža (1921.-1928.), don Iliju Tomasa od 1928. do 1942., kada joj je župnik ubijen, nova župna crkva Imena Marijina iz 1938. i župna kuća razorene. Godine 1942./1943. župnik je don Jozo Zovko. Od tada do 1951. Klepce pastoriziraju svećenici iz Čapljine i iz Metkovića, već prema blizini mjesta. Od 1951. njome upravlja don Aleksandar Boras, župnik (Stare) Gabele. Godine 1953. u župu je poslan mladi svećenik don Jakov Bagarić koji se nastanjuje u Dračevu, a slavi Misu u crkvici sv. Nikole u groblju u Dračevu. Tek 1966. godine, kada je crkva u Klepcima posve srušena, a kamen joj ugrađen u magistralnu cestu Čapljina – Metković, Dračevu je izdano dopuštenje za gradnju crkve koja je dovršena 1970. Od tada župna crkva i župa nose naslov Velike Gospe ili Uznesenja BDM. Živa stogodišnja drama i s mjestom i s nazivom i naslovom!
Župnik don Vinko Raguž odlučio je obnoviti crkvu u povodu njezine 50. obljetnice postojanja odnosno blagoslova. Pozvao je biskupa Ratka koji je u svome pozdravu zahvalio župniku, župljanima i svim dobročiniteljima za ovo veliko djelo. Izmolio je posvetnu molitvu nad vodom i njome blagoslovio narod i zidove crkve a na povratku kroz crkvu i sam oltar. Nakon propovijedi ugrađene su moći rimskih mučenika sv. Krescencija i Maksima, koje je 9. studenoga 1955. darovao biskup splitski msgr. Frane Franić i čuvale su se u oltaru u crkvi sv. Nikole u Dračevu.
U propovijedi biskup je spomenuo povijest jeruzalemskoga hrama koji je posvećivan tri puta: prvi ili Salomonov trajao je od 961. do 587. prije Krista, drugi, tzv. Zorobabelov hram, od 520. do 18. pr. Krista, a treći je hram onaj koji je Herod Veliki obnovio 18. godine pr. Krista i trajao je do 70. nakon Krista. Ova dračevska crkva već 50 godina okuplja više tisuća župljana u svoje krilo na sakramente i molitvu. Nakon uređenja oltara i paljenja svijeća nastavljena je sveta Misa.
Župnik je prije završna blagoslova zahvalio Bogu na njegovu daru i svim darovateljima i radnicima koji su i plodom ruku svojih i plodom srdaca svojih pridonijeli ovoj obnovi župne crkve.
Izvor: Crkva na kamenu