Scenski prikaz o nadbiskupu Petru Čuli

Foto: Cnak

KRUŠEVO – U trodnevni posjet Kruševu i Hercegovini stigli su 17. ožujka zadarski sjemeništarci sa svojim rektorom don Antom Dražinom i duhovnikom don Stanislavom Wielinskim. Od sedamnaest sjemeništaraca u zadarskome sjemeništu “Zmajević” šest ih je iz Mostarsko-duvanjske biskupije i jedan iz Trebinjsko-mrkanske. Oni su sa svojim zadarskim kolegama ove godine na svečanoj akademiji uoči Dana sjemeništa – Bezgrešnoga Začeća B. D. Marije, 7. prosinca, u Zadru izveli scenski prikaz “Nadbiskup Petar Čule”. Budući da je Nadbiskup rođeni Kruševljanin, župnik don Ljubo Planinić pozvao ih je u posjet Kruševu i zamolio ih da i ovdje prikažu ovo djelo. Ovaj scenski prikaz izraz je potpore Crkvi u BiH po glasu njihova nekadašnjeg neustrašivog i hrabrog pastira, istaknuo je rektor sjemeništa Ante Dražina.
Sjemeništarci su najprije posjetili: Studence, Čapljinu, Mogorjelo, Počitelj, Domanoviće, Aladiniće, Radimlju, Stolac, Rotimilju, Bunu i Mostar. U subotu, 18. ožujka, sudjelovali su na večernjoj svetoj Misi. Župnik don Ljubo na početku svete Mise blagoslovio je kip sv. Josipa. Nakon misnoga slavlja u župnoj dvorani sjemeništarci su izveli djelo o životu nadbiskupa Čule.
Tekst je napisao sjemeništarac Zvonimir Rezo iz Mostara, na temelju stručnih radova o biskupovu životu objavljenih u Zborniku Za kraljevstvo Božje. U jedanaest činova prikazano je kako nadbiskup Alojzije Stepinac u Zagrebu donosi vijest biskupu Čuli da je NDH protiv njegova imenovanja biskupom Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske biskupije (imenovao ga papa Pio XII., 15. travnja 1942.), jer vlast nitko nije o tome obavijestio. Prikazano je kako oficiri UDB-e dogovaraju uhićenja hrvatskih biskupa, te tekst presude da je biskup Čule vodio borbu protiv NOP-a koju čita sudac. Komunistička vlast ga pritvara u travnju 1948. i osuđuje na 11 godina i 6 mjeseci strogoga zatvora u Zenici. U predstavi je prikazan i kontakt biskupa Čule sa zatvorenicima, posjet dužnosnika UDB-e koji mu se obraća s “bagro klerofašistička” i kaže kako znaju da svaki dan služi Misu s poklopcem od konzerve i čašom. U predstavi se izriče i sadržaj pisma koje je biskup Čule pisao predsjedniku Republike po otpuštanju iz strogoga zatvora u kojemu je proveo sedam i pol godina, a onda je konfiniran u samostanu Tolisa kod Orašja. Biskup u pismu kaže kako su u njegovu procesu povrijeđena načela pravde, a u zatvoru je s njim postupano nehumano. Ističe i stradanje njegove biskupije – pogibija šezdeset svećenika znači gubitak trećine svećenika u biskupiji kojoj je nanesena i velika materijalna šteta. Eksproprirano je zemljište predviđeno za gradnju katedrale u Mostaru, s velikom količinom materijala složena za gradnju crkve. Zaključno mons. Čule kaže: “Mrtvi se ne mogu uskrisiti, pretrpljene patnje ne mogu se nadoknaditi, uništeno zdravlje ne može se restituirati, godine nepravedno provedene u zatvoru ne mogu se povratiti. Ja to i ne tražim. Ne tražim ni da se kazne oni, koji su mi krivicu nanijeli. Ja im svima opraštam.” Po povratku u Hercegovinu, nakon devet godina, digao je biskupiju na noge, aktivno sudjelovao na Drugom vatikanskom koncilu kada se razmatralo da li uvesti ime sv. Josipa u kanon Mise. Nakon trideset godina, 1980., blagoslovio je novoizgrađenu mostarsku katedralu, što mu je bio cilj otkad je postao biskupom. Tada ga papa Pavao VI. imenuje naslovnim giufitanskim nadbiskupom, kao čast za osobite zasluge u Crkvi. Preminuo je kao biskup emeritus 29. srpnja 1985. Pokopan je u kripti sv. Josipa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru.
Na kraju su svi prisutni izmolili molitvu za pokretanje postupka za uzdizanje biskupa Čule na čast oltara. Scenski prikaz u publici pratili su mjesni biskup mons. Ratko Perić i gost biskup mons. Josip Mrzljak te desetak svećenika.
Tijekom svoga boravka u Hercegovini sjemeništarci su u nedjelju, 19. ožujka, sudjelovali na svetoj Misi u Mostaru, u crkvi Krista Dobroga Pastira, povodom Tjedna i Nedjelje solidarnosti.

Izvor: Crkva na kamenu