MOSTAR – Zajedničko euharistijsko slavlje biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije uoči XXIV. redovitoga godišnjeg zajedničkog zasjedanja započelo je 14. veljače u 18 sati u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve. Svetu Misu predslavio je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, dopredsjednik BK BiH.
Na početku sve je okupljene pozdravio domaćin mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. Na poseban način pozdravio je nadbiskupa Tomu koji je tom prigodom prvi put kao vrhbosanski nadbiskup i novi metropolit slavio Euharistiju u mostarskoj katedrali. “Molit ćemo danas zajedno Gospodina Isusa, Dobroga Pastira, da blagoslovi svako tvoje nastojanje u pastirskoj službi u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Vama uzoriti gospodine kardinale Vinko kao dosadašnjem metropolitu zahvaljujem na Vašem biskupskom služenju i hrabrom pastirskom svjedočenju i držanju, na Vašim riječima i Vašem doprinosu u životu Crkve u Bosni i Hercegovini. Gospodin Vam udijelio dobro zdravlje i blagoslovljene umirovljeničke dane. U Vašoj osobi nadbiskupe Želimire pozdravljamo svu braću biskupe Hrvatske biskupske konferencije. Zahvaljujemo Vam unaprijed na pastirskoj riječi koju ćete nam danas uputiti i na Vašem doprinosu u izgradnji i utvrđivanju zajedništva među našim biskupskim konferencijama. Svima vama, draga braćo biskupi, stavljam na srce Crkvu u BiH i naš hrvatski narod koji živi u ovoj zemlji kako bismo svi mi ovdje ispunili svoje poslanje svjedočenja Radosne vijesti, zauzimanje za pravdu i mir i dostojanstvo svih koji žive u ovoj zemlji. Drago mi je što je večeras s nama i nadbiskup Aldo Cavalli, apostolski vizitator za župu Međugorje. Neka Gospodin primi ovu euharistijsku žrtvu iz naših ruku na hvalu i slavu svojega imena i na korist nama i čitavoj svojoj svetoj Crkvi”, rekao je biskup Palić.
Misno slavlje pratio je katedralni zbor “Marija” sa zborovođom maestrom don Draganom Filipovićem a orgulje je svirala s. Matea Krešić. Evanđelje je navijestio đakon Nikša Pavlović.
Nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić u homiliji je uz ostalo rekao: “O današnjem svecu imamo malo povijesnih podataka. Znamo da je bio liječnik, svećenik i biskup koji se u vrijeme progona kršćana sklonio u Rim. Tamo mu je car Klaudije (268.-270.) na današnji dan, 14. veljače 269. dao odrubiti glavu. Kršćani su ga časno pokopali na Flaminijskoj cesti, a na njegovu grobu u 7. stoljeću sagrađena je bazilika gdje su mu se dolaziti moliti. Vrijeme kada je živio sveti Valentin bilo je kršćanima teško. Pogani su slavili svoja božanstva, a kršćani Krista Uskrsloga. Uz blagdan ‘boga Sunca’ Rimljani su 14. i 15. veljače slavili poseban festival koji su zvali ‘Luperkalija’. Toga dana okupljali su se u ‘Vučjoj pećini Lupercal’ gdje je po tradiciji vučica othranila osnivače grada Rima, braću Romula i Rema. Dakle, 14. veljače Rimljani su se okupljali u pećini i slavili Luperkalije, a kršćani istoga dana sjećali su se svoga biskupa, svjedoka i mučenika sv. Valentina kojega svijet danas slavi kao zaštitnika zaljubljenih”, kazao je nadbiskup Puljić.
“Neke procjene vele da je od Isusove smrti na Kalvariji do naših dana izgubilo svoje živote zbog vjere oko sedamdesetak milijuna kršćana. A od toga je oko 45 milijuna u prošlom 20. stoljeću, dakle, gotovo dvije trećine od svih mučenika. Sveti Ivan Pavao II. dao je osobit zamah temi mučeništva. Od 1.738 proglašenih svetih i blaženih uzora, četiri petine ih je s aureolom mučenika (80%). Potresni podatci stradanja zbog vjere govore nam da je sveopća Crkva, kao i Crkva u Hrvata od samih početaka obilježena mučeništvom. Dovoljno je prelistati kronike iz vremena osmanlijske tiranije kroz puna četiri stoljeća. Ili, sjetiti se Drugoga svjetskog rata i poraća, znanih i neznanih stradalnika po logorima i grobištima od Dravograda i Maribora do Ogulina i Gospića, od Maceljskih šuma i Jazovke, Križevaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice, Sarajeva, Foče, Zenice i Mostara. Istina, tijekom komunističkog razdoblja brojne su žrtve bile ‘zatirane, brojčano umanjivane i nametnutim mûkom prešućivane”, istaknuo je nadbiskup Puljić.
Izvor: Crkva na kamenu