Švicarska garda nastala je 1506. godine, za vrijeme pape Julija II. (1503.-1513.). Zbog dobrih odnosa s tadašnjim švicarskim kraljevstvom, 150 mladića došlo je u Rim čuvati Svetoga Oca. I tako je ostalo do današnjega dana. Broj je pak smanjen na 135 vojnika. Nakon odsluženja obvezna vojnog roka u Švicarskoj, mladići, koji to žele, mogu se prijaviti u gardu koja osigurava vatikansku državu. Uvjeti su sljedeći: da je u dobi između 19 i 30 godina, praktičan katolik, švicarski državljanin, muškarac te neoženjen. Tijekom služenja u vatikanskoj švicarskoj gardi vojnik obdržava celibat. Ženidba je dopuštena tek onim vojnicima kojima je najmanje 25 godina, u službi su garde već pet godina, s namjerom ostanka još najmanje tri godine. Jedan je od uvjeta i visina: vojnici, naime, ne smiju biti niži od 174 cm. Kada je primljen u službu, vojnik obavlja mjesec dana vojne obuke u Švicarskoj. Nakon toga slijedi mjesec dana u Rimu gdje provodi specifične vojne vježbe vezane uz gardu, pohađa tečaj talijanskoga jezika te se upoznaje s važnim osobama u Državi Vatikanskoga Grada.
Mladić koji je pristupio gardi mora obaviti najmanje 26 mjeseci službe u Vatikanu. Mnogi od njih ovu službu doživljavaju kao zanimljivo iskustvo te se nakon tih 26 mjeseci vraćaju u Švicarsku na neki drugi posao. Neki, pak, ostaju u gardi na duže vrijeme napredujući u činovima i zasnivajući obitelj.
Kažu da je posao prilično miran uz poneki incident s nestrpljivim turistom ili hodočasnikom.
U švicarskoj gardi trenutačno se nalaze četvorica Hrvata koji su, posjedujući švicarsko državljanstvo, iskoristili mogućnost služenja Crkvi u Vječnome gradu.
Zvonimir Rezo
Izvor: Crkva na kamenu