Teološki dijalog

Foto: www.mospat.ru

Mješovito međunarodno povjerenstvo Katoličke Crkve i Pravoslavnih Crkava kao cjeline vodi službeni teološki dijalog već 37 godina, tj. od 1980. Do sada je izišlo šest ekumenskih teoloških dokumenata povećega opsega, prevedenih i na hrvatski jezik, ne računajući osnovne smjernice, razne izjave i prigodna priopćenja. Ti su dokumenti:
Otajstvo Crkve i Euharistije u svjetlu Otajstva Presvetoga Trojstva, München, 6. srpnja 1982.
Vjera, sakramenti i jedinstvo Crkve, Bari, 16. lipnja 1987.
Sakrament Reda u sakramentnoj strukturi Crkve, napose važnost apostolskog nasljedstva za posvećenje i jedinstvo Božjega naroda, Valamo, 26. lipnja 1988.
Nakon pada Berlinskoga zida i nakon povratka grkoistočnih Ukrajinaca iz pravoslavlja kamo su silom bili priključeni 1946. godine, stavljen je na ekumenski stol predmet koji je teološki obrađen pod naslovom: Unijatizam, metoda sjedinjenja u prošlosti i sadašnje traženje puna zajedništva, Balamand, 23. lipnja 1993. A onda je nastala pauza od gotovo 15 godina. Tek u Raveni, 13. listopada 2007. izišao je dokument Ekleziološke i kanonske posljedice sakramentne naravi Crkve – crkveno zajedništvo, koncilijarnost i auktoritet. U tom smislu obrađivan je i drugi problem: Koncilijarnost i primat u prvom tisućljeću. Prema zajedničkom razumijevanju u službi jedinstva Crkve, Chieti, 21. rujna 2016.
Ovakvi se dokumenti raspravljaju i odobravaju na plenarnom zasjedanju Povjerenstva, koje se sastoji od 28 članova katoličke i isto toliko pravoslavne strane, a priprema ih Koordinacijski odbor istoga Povjerenstva. Katoličku stranu danas predvodi kard. Kurt Koch, predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana, a pravoslavnu stranu Job Getcha, arhiepiskop Telmessosa, ukrajinsko-kanadskoga podrijetla (43 god.), koji je zamijenio Joannisa Zizioulasa (86 god.), predstavnika Carigradskoga ekumenskog patrijarha. Koordinacijski odbor sastoji se od 16 članova, po 8 s jedne i druge strane.
Posljednji susret toga Odbora održan je na grčkom otoku Lerosu, od 5. do 9. rujna 2017. Priopćenje je izišlo 11. rujna. Bio je nazočan i Hilarion Alfejev, mitropolit Volokolamska, voditelj vanjskih poslova Moskovskoga patrijarhata. Članovi su se dogovorili da treba pripremiti dokument pod naslovom: “Na putu jedinstva u vjeri: teološka i kanonska pitanja”. Taj bi dokument trebao sadržavati pregled i ocjenu dosadašnjega 37-godišnjega ekumenskoga katoličkog-pravoslavnog dijaloga i naznačiti glavne probleme koji će biti raspravljeni na sljedećem plenarnom zasjedanju potkraj 2018. godine.
Odbor je također usvojio odluku da treba obraditi temu “Prvenstvo i koncilijarnost u drugom tisućljeću i u naše doba”. Ova je tema logičan nastavak prethodne izrađene u Chietiju prošle godine.
U tom će se studiju istražiti događaji koji su doveli do uzajamna izopćenja 1054. godine i do potpuna raskida između Rima i Carigrada, 1204. godine, kao i posljedice takva prekida. Posebna će pozornost biti posvećena pitanju unijatizma, do čega je osobito stalo ruskomu predstavniku.
Ako se pogledaju godine kada su pojedini dokumenti izlazili, uočljivo je da su u prvom desetljeću ekumenskoga dijaloga objavljena četiri teološka naslova. A onda je nastala duga pauza od 15-ak godina, od 1993. do 2007. Povjerenstvo je nailazilo na poteškoće i s obzirom na samo održavanje zasjedanja, ali se to ipak uspjelo nadići. Iako je spomenutih šest dokumenata teološkoga dijaloga poprilično usuglašeno na plenarnim zasjedanjima, a ako nije posve usuglašeno, onda je jasno naznačeno što naučava jedna, a što druga strana; iako su se pojedine Crkve, osobito pravoslavne, izjašnjavale o ne/recepciji tih studijskih rezultata, ipak takve ekumenski obrađene teme uopće ne obvezuju ni katoličku ni pravoslavnu stranu da ih prihvati i da se po njima ravna. Još se uvijek sve odvija na razini proučavanja prošlosti, uzajamna upoznavanja i teorijskoga dijaloga između stručnjaka, i uvijek u popriličnu strahu da ne dođe do prekida. Veliku poteškoću u svemu čini upravo problem unijatizma.

Izvor: Crkva na kamenu