BLAGAJ-BUNA – Župljani župe Blagaj-Buna, zajedno sa svojim kapelanom don Damirom Pažinom, hodočastili su u subotu i nedjelju, 20. i 21. svibnja, u hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke. Polazak autobusom bio je organiziran u 6 sati ispred crkve na Buni. Dok su prolazili kroz krševitu Dalmatinsku zagoru, ravnu i šumovitu Liku omeđenu planinama, brežuljkasti i zeleni Kordun, hodočasnici su molili krunicu i složno pjevali duhovne i pučke pjesme. Konačno, nakon sedmosatne vožnje stigli su u Zagreb, srce Hrvatske. Zaustavili su se u gradskom naselju Remete, gdje se nalazi staro marijansko svetište u Hrvata, svetište Majke Božje Remetske. Svetište čuvaju i njime upravljaju redovnici karmelićani. Crkva je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije i prvi put se spominje 1288. godine, što znači da je starija i od svetišta Gospe Trsatske. Prvotno su se o svetištu brinuli redovnici pavlini (bijeli fratri), koje su Turci pobili u 16. stoljeću, a svetište poharali. Nakon toga svetište je pod direktnom upravom Nadbiskupije, a crkva se obnavlja u 17. stoljeću kada dobiva današnji izgled. U svetište 1963. godine dolaze karmelićani i preuzimaju brigu o njemu. U svetištu su hodočasnici slavili svetu Misu.
Nakon posjeta Remetama hodočasnici su se zaputili prema zagrebačkom gradskom groblju Mirogoj. Na samom ulazu u groblje nalazi se kapela Krista Kralja, od koje se s obje strane šire kolonade. Odmah iza kapele Krista Kralja nalazi se grob prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana gdje su hodočasnici zapalili svijeću i pomolili se. Nakon posjeta Mirogoju zaputili su se prema zagrebačkoj katedrali.
Došavši pred zagrebačku katedralu ostali su zapanjeni njezinom veličinom i ljepotom. Izvedena je u gotičkom stilu s mnogo ukrašenih tornjeva, zabata i kula, a njezini su zvonici visoki 108 metara, što katedralu čini najvišom građevinom u gradu. Isti je autor Mirogoja i katedrale: Herman Bolle. Hodočasnici su posjetili grob bl. Alojzija Stepinca, gdje su se i pomolili. Nakon posjeta zagrebačkoj prvostolnici hodočasnici su imali slobodnog vremena da posjete i obiđu grad.
Nakon posjeta Zagrebu zaputili su se prema 40-ak kilometara udaljenoj Mariji Bistrici. Stigavši u glavno odredište smjestili su se u hotel, gdje ih je čekala okrjepa i gdje su prenoćili. Sutradan ujutro posjetili su karmel (samostan) bosonogih sestara karmelićanki. Smjestili su se u samostansku crkvu i nakon nekoliko minuta paravan se otvorio i hodočasnike su pozdravile dvije časne sestre: časna majka Petra, nadstojnica samostana, te sestra Ivana. Hodočasnici su iz prve ruke mogli čuti kako izgleda svakodnevni život karmelićanki i što sve one rade, kada su dobile duhovni poziv, te o povijesti karmelićanki u Hrvatskoj. Časne sestre karmelićanke u Hrvatsku su došle na poziv kardinala Alojzija Stepinca 1939. i svoj prvi karmel utemeljile u Brezovici kod Zagreba. Samostan u Mariji Bistrici osnovan je u jeku rata, 1993. godine, a njegova gradnja dovršena 1998., kada su se sestre zatvorile u klauzuru. Oko samostana vlada mir i tišina. Na kraju don Damir je sestrama uručio mali znak pažnje, dar svih hodočasnika, te sestrama u molitve preporučio župu i njezine župljane. Napustivši karmel hodočasnici su se uputili prema svetištu Majke Božje Bistričke.
Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno svetište. Sami kip Majke Božje potječe iz 15. stoljeća i nalazio se u staroj crkvi na Vinskom vrhu. Zbog opasnosti od Turaka 1588. godine kip je premješten u današnju crkvu i zazidan, te je nekoliko desetljeća bio izgubljen i zaboravljen. Svetištem su tada upravljali pavlini. Crkva je današnji oblik dobila 1885. godine kada je proširena i obnovljena. U svetištu su hodočasnici slavili svetu Misu pod kojom je bila i Prva sveta pričest za prvopričesnike bistričke župe, a don Damir je bio u koncelebraciji. Nakon misnoga slavlja hodočasnici su obavili župni zavjet Majci Božjoj Bistričkoj. Obišli su zatim poljanu iza svetišta gdje se nalazi crkva na otvorenom nadbiskupa Alojzija Stepinca, kojega je upravo na tom mjestu 3. listopada 1998. blaženim proglasio papa Ivan Pavao II. Obavili su i pobožnost križnoga puta, koji je smješten na brežuljku iza svetišta.
Na povratku kući navratili su se u Zadar gdje su posjetili sjemeništarca Marka Pavlovića, svoga župljanina. Primio ih je rektor sjemeništa, a onda i zadarski nadbiskup, mons. Želimir Puljić, koji je rodom iz Kamene. Nakon kratke šetnje Zadrom, uza zvuke morskih orgulja, krenuli su svojim domovima.
Izvor: Crkva na kamenu