Vjeroučitelji u radu na programu župne kateheze

MOSTAR – Katehetski ured Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije organizirao je 19. travnja ove godine u Duhovno-obrazovnom centru “Emaus” u Bijelom Polju redoviti godišnji stručni skup vjeroučitelja hercegovačkih biskupija. Radna tema ovogodišnjeg skupa bila je “Plan i program župne kateheze. Prema katehetskim priručnicima za župnu katehezu”. Središnji cilj cjelodnevnoga rada vjeroučitelja bio je predstaviti i kratko analizirati nacrt novoga Plana i programa župne kateheze u poveznici sa školskim vjeronaukom i vjerskim odgojem u obitelji, imajući napose u vidu crkveno-povijesnu, religiozno-duhovnu i tradicijsko-kulturnu baštinu hrvatskoga katoličkog naroda na području hercegovačkih biskupija, ucijepljenu u širi crkveni i kulturni okvir Crkve u Hrvata.
Pozdravne riječi na početku skupa uime mjesnoga biskupa Ordinarija dr. Ratka Perića izrekao je generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić. Ukazao je na potrebu sustavne župne kateheze koja je dobrim dijelom danas zanemarena, i pozvao vjeroučitelje na suradnju i stručnu pomoć oko oživljavanja i ostvarivanja župne kateheze u našim biskupijama. Iskazao je zadovoljstvo što su kao kvalificirani odgojitelji u vjeri s iskustvom školskoga vjeronauka već prionuli poslu pod vodstvom Katehetskoga ureda. Predstojnik Katehetskoga ureda dr. don Ante Pavlović uveo je vjeroučitelje u cijeli susret i pozvao ih da predstave prve nacrte novoga katehetskog plana i programa prema tematskom okviru i uputama koje su dobili. Svaki od dekanata ima zadaću programski razraditi po jedno godište, i potom raditi na izradbi katehetskih priručnika za vjeroučenike i priručnih metodičkih materijala za svećenike i župne vjeroučitelje (katehete).
Predstavnici dekanata predstavili su prve tematske okvire, glavne ciljeve i središnje sadržajne elemente s metodičkim natuknicama i time prvi nacrt Plana i programa župne kateheze po godištima (dobima), i planiranim trijadama, i to: a) za prva dva godišta devetogodišnje osnovne škole: u njima nema sustavne kateheze, nego se rad s vjeroučenicima te dobi ostvaruje u nekoliko godišnjih susreta, i povezan je s njihovim roditeljima i drugim skupinama u župi; b) prva trijada – treći, četvrti i peti razred osnovne škole: kateheza kršćanske inicijacije s naglaskom na pripravu za Prvu svetu Pričest; c) druga trijada koja obuhvaća sljedeća tri godišta: kateheza kršćanskoga sazrijevanja; c) treća trijada koja obuhvaća vjeroučenike devetoga razreda osnovne škole i prva dva razreda srednje škole, s naglaskom na prvi razred srednje škole u kojemu se prima sakrament svete potvrde: kateheza kršćanske zrelosti.
Vjeroučitelji su u pola sata predstavljali osnovnu tematsku strukturu i sadržajne elemente katehetskih programa po godištima, čime se mogao dobiti prvi uvid u cjelinu bilo na sadržajnoj bilo na vjersko-odgojnoj razini (teme, sadržaji, odgojni i obrazovni naglasci i ciljevi, metodički elementi). Cijeli plan i program oblikovan je prema katehetskom modelu “celebratio catechetica” koji u prvi plan stavlja odgojnu posebnost župne zajednice i katehezu “katehetskih slavlja” koja vjeroučenike na poseban način uvodi u otajstva kršćanske vjere i života, u otajstva sakramentalnoga i molitvenoga života, odgaja za crkveno zajedništvo i služenje koje se najbolje pokazuje, živi i slavi u župi.
Nakon ove prve faze koja će, prema dobivenim uputama za daljnji rad, biti dovršena u šestom mjesecu, uslijedit će druga faza, odnosno dorada plana i programa, njegova recenzija i slanje svećenicima na župe kako bi se od njih prikupile konkretne primjedbe i sugestije u svrhu konačne dorade i podastiranja crkvenoj vlasti na odobrenje. Nakon odobrenja plana i programa župne kateheze, slijedi izradba katehetskih priručnika za vjeroučenike, i katehetskih materijala za svećenike i katehete, koji već sada dobivaju prvu tematsku i didaktičku strukturu.

Z. Zekić

Izvor: Crkva na kamenu