NIKARAGVA – Režim pod vlašću predsjednika Daniela Ortege i potpredsjednice Rosario Murillo zabranio je početkom ožujka ove godine ređenje svećenika i đakona u četiri biskupije. Ova mjera drastično pogoršava ionako kritičnu pastoralnu situaciju u zemlji. Zabrana se odnosi na biskupije Jinotega, Siuna, Matagalpa i Estelí. Trenutačno nema aktualnoga mjesnog biskupa u ove četiri biskupije jer su bili prethodno prisiljeni na izgnanstvo ili ih je režim protjerao. Na primjer, biskup Carlos Herrera (biskupija Jinotega) protjeran je u studenome 2024. godine nakon što je kritizirao ometanje mise od nekih provladinih dužnosnika. I biskupi Rolando Álvarez i Isidoro Mora prethodno su bili deportirani u Rim. Ovo ima goleme posljedice za vjernike u Nikaragvi. U Biskupiji Matagalpa već je 70 % svećenika moralo otići u progonstvo. U Estelíju i Jinotegi pastoralni kapacitet se prepolovio. Mnoge zajednice više ne mogu održavati redovita euharistijska slavlja. Brojni su bogoslovi završili studij, ali im nije dopušteno zarediti se u zemlji. Neki odlaze u inozemstvo na tajno ređenje. Iza toga stoje politički motivi, radi se o ideologiji umjesto o vjeri. Promatrači i istraživači poput odvjetnice Marthe Patricije Moline ovaj pristup vide kao ciljanu strategiju za uklanjanje utjecaja Crkve. Crkva se smatra “trnom u oku” Ortegina režima jer se protivi totalitarnoj kontroli. Unatoč masovnom progonu, svećenstvo u egzilu naglašava kako je Crkva u Nikaragvi “razapeta”, ali nipošto nije mrtva. Redovnički život i zvanja nastavljaju se “pod zemljom”. (KTA/Cnak)
