Čovjek mora tražiti istinu

Prelazimo na knjigu Svjetlo svijeta. Ratzinger citira sv. Augustina koji za Crkvu kaže: “Mnogi su vani, a čini se da su unutra; a mnogi su unutra, a čini se da su vani.”[1] Nije dovoljno biti kršten i smatrati se kršćaninom. “Podnositi nepravde i pružati otpor sastavni je dio vjere – ali otpor čija je svrha iznijeti na svjetlo ono pozitivno.”[2] “Ugasila se svijest da kazna može biti izraz ljubavi.”[3] Mnogi već misle da roditelj nikada ne treba i ne smije kazniti svoje dijete. Tako i Božju kaznu, rijetko će tko shvatiti kao izraz ljubavi. “Došlo je do suženja pojma ljubavi, koja nije samo susretljivost i uljudnost, nego i istina.”[4] Često smo nespremni prihvatiti istinu. Draža nam je laž koja nam donosi prljavi dobitak, nego istina koja nas oslobađa i čini nas djecom Božjom. “Monogamni brak pripada temelju na kojemu počiva civilizacija Zapada.”[5] “Sloboda nije proizvoljnost. Treba naučiti slobodu poimati kao odgovornost.”[6] Moderan čovjek odgovornost često smatra poništenjem slobode. “Napredak može biti i rušilački.”[7] “Slobodu neki shvaćaju kao da se sve može činiti.”[8] “Živimo na račun naraštaja koji dolaze. Utoliko se vidi da živimo u neistini.”[9] “Postoji zagađenje mišljenja.”[10] “Ateizam je danas normalno životno pravilo.”[11] “Bog nije Bog koji na neki način postoji, nego Bog koji nas poznaje, koji nas oslovljava, koji nas se tiče – i koji je potom i naš sudac.”[12] “Očito je da je pojam istine dospio pod sumnju. Mi istinu nikada ne posjedujemo, u najboljemu slučaju ona posjeduje nas.”[13] “Kako većinska mišljenja mogu biti rušilačka, povijest je dovoljno pokazala, primjerice u sustavima kao što su nacizam i marksizam, koji su se posebice suprotstavljali istini.”[14] “Čovjek mora tražiti istinu, on je sposoban za istinu. Ona uvijek mora ići zajedno s tolerancijom.”[15] “Moramo iznova naučiti prakticirati poniznost.”[16] “Istina ne vlada nasiljem, nego svojom vlastitom moći.”[17] “Isus ne brani istinu legijama.”[18] “U ime nediskriminiranja Katoličku Crkvu hoće prisiliti da promijeni svoj stav prema homoseksualnosti i ređenju žena, onda to znači da ona više ne smije živjeti svoj vlastiti identitet.”[19] “Ovaj razvoj zapravo sve više i više vodi k netolerantnu zahtjevu jedne nove religije.”[20] Ta nova religija jest vjera u znanost, u razvoj, u ekonomiju, u materiju. “U ime tolerancije odstranjuje se tolerancija.”[21] Sve češće čujemo zahtjeve da trebamo tolerirati ono što je neprirodno, a u isto vrijeme ne tolerira se mišljenje onih koji ne misle da je normalno ono što je neprirodno. “Nikoga se ne sili da postane kršćanin. Ali nikoga se ne smije siliti da mora živjeti ‘novu religiju’.”[22] Ako danas ne prihvaćate znanost i materijalni napredak kao religiju, smatraju vas zaostalima. “Čovjek apsolutizira sama sebe i smije sve – i tada stvarno postaje rušitelj.”[23] Ova je tema stara koliko i čovjek, potječe još iz Raja zemaljskoga. Ratzinger opet citira sv. Augustina: “Svjetska je povijest borba između dva oblika ljubavi: ljubavi prema sebi – sve do razaranja svijeta, i ljubavi prema drugome – sve do odricanja od sama sebe.”[24]