Prelazimo na knjigu Crkveni oci, od Klementa Rimskoga do Augustina, Verbum, Split, 2011. U ovome prikazu pouka i misli slijedit ćemo crkvene oce i njihove misli kako ih navodi papa Benedikt XVI. Pođimo redom.
Sveti Klement Rimski
“Crkva ima sakramentalnu, a ne političku strukturu” (str. 11).
“Neka vam vaše krštenje bude kao štit, vjera kao kaciga, ljubav kao koplje, strpljivost kao sva bojna oprema” (str. 15).
Sveti Klement Aleksandrijski
“Spoznaja Krista nije samo misao, nego ljubav koja otvara oči, preobražava čovjeka i stvara zajedništvo s Logosom, s božanskom Riječju koja je Istina i Život” (str. 27).
“Dobra djela moraju pratiti intelektualnu spoznaju kao što sjena prati tijelo” (str. 28).
Origen
“Grješnicima i onima koji ne poštuju savez ljubavi, i evanđelje zastarijeva” (str. 33).
“Najviša razina spoznaje Boga proistječe iz ljubavi” (str. 36).
Tertulijan
“Krv kršćana je sjeme” (str. 40).
Ratzinger o Tertulijanu kaže: “Tertulijanu nedostaje jednostavnosti, poniznosti da se uključi u Crkvu, da prihvati njezine slabosti, da bude tolerantan prema drugima i prema sebi samome. Kada gledamo samo vlastitu misao u njezinoj veličini, na kraju se izgubi upravo ta veličina. Osnovna osobina velikoga teologa jest poniznost da bude s Crkvom, da prihvati njezine i svoje slabosti jer samo je Bog uistinu sasvim svet. Mi pak uvijek imamo potrebu za oprostom” (str. 41).
Sveti Ciprijan
“Izvan Crkve nema spasenja”. “Ne može imati Boga za Oca onaj tko nema Crkvu za Majku” (str. 44).
“Bog je slušatelj ne glasa, nego srca” (str. 46).
Euzebije Cezarejski
Spominjući Euzebija, oca crkvene historiografije, Ratzinger se pita: “Kakav je naš stav prema povijesnim događanjima u Crkvi? Je li to stav nekoga tko se za nju zanima iz znatiželje, možda čak tražeći ono senzacionalističko i skandalozno po svaku cijenu? (str. 49).
Sveti Grgur Nazijanski
Sv. Grgur za sv. Bazilija kaže: “To je bila naša utrka: ne tko će biti prvi, nego tko će drugome dopustiti da bude prvi” (str. 68).
“Bez Boga čovjek gubi svoju veličinu, bez Boga nema istinskoga humanizma” (str. 71).
“Ako si zdrav i bogat, olakšaj potrebu onoga tko je bolestan i siromah; ako nisi pao, priteci u pomoć onome tko je pao i živi u trpljenju; ako si veseo, utješi onoga tko je tužan; ako imaš sreće, pomozi onomu koga je zadesila nesreća. Pruži Bogu dokaz priznanja što si jedan od onih koji mogu činiti dobročinstva, a ne od onih kojima su dobročinstva potrebna… Budi bogat ne samo dobrima, nego i pobožnošću; ne samo zlatom, nego krjepošću ili, još bolje, samo njome. Prijeđi preko lošega glasa svojega bližnjega i pokaži se bolji od svih; ponašaj se kao Bog prema unesrećenu, oponašajući Božje milosrđe” (str. 74).
Sveti Grgur Nisenski
“Savršenstvo koje želimo pronaći nije nešto što se postiže zauvijek; savršenstvo je ostati u hodu, trajna spremnost ići naprijed, jer se potpuna sličnost s Bogom ne dostiže nikada: uvijek smo u hodu” (str. 80).
“Božanstvo je čistoća, oslobađanje od strasti i uklanjanje svakoga zla: ako je sve to u tebi, onda je Bog stvarno u tebi” (str. 81).
“Put koji ljudsku narav vodi u nebo nije drugo doli udaljavanje od zala ovoga svijeta… Postati sličan Bogu znači postati pravedan, svet i dobar…” (str. 81).
“Daj gladnome ono što uskratiš svojemu trbuhu” (str. 82).
“Ne mislite da je sve vaše! Mora postojati i dio za siromahe, prijatelje Božje” (str. 82).
“Čemu ti koristi postiti i uzdržavati se od mesa ako svojom zlobom ne činiš drugo doli grizeš svojega brata? Kakva će ti biti zasluga pred Bogom ako ne jedeš što je tvoje, ako zatim, nepravedno postupajući, otimaš iz ruku siromahovih što je njegovo?” (str. 82).
“Po molitvi uspijevamo biti s Bogom. A tko je s Bogom, daleko je od neprijatelja. Molitva je potpora i obrana čistoće, kočnica gnjeva, smirenje i kontroliranje oholosti. Molitva je čuvarica djevičanstva, zaštita bračne vjernosti, nada onima koji bdiju, obilje plodova zemljoradnicima, sigurnost onima koji plove” (str. 82-83).
“Želimo li moliti da na nas siđe kraljevstvo Božje, ovo tražimo snagom Riječi: da budem daleko od korupcije, oslobođen smrti, odriješen lanaca grijeha” (str. 83).
Sveti Hilarije iz Poitiersa
“Bog ne zna biti drugo doli ljubav, ne zna biti drugo doli Otac” (str. 98).
Sveti Ambrozije
“Krist je za nas sve! Želiš li zaliječiti ranu, on je liječnik; ako te isušila vrućica, on je izvor; ako te tišti nepravda, on je pravednost; ako ti je potrebna pomoć, on je snaga; ako se bojiš smrti, on je život; ako želiš nebo, on je put; ako si u tminama, on je svjetlo” (str. 107-108).
Sveti Jeronim
“Neka tvoja djela ne izvrću tvoje riječi kako se ne bi dogodilo da, dok ti propovijedaš u crkvi, tkogod u sebi ne prokomentira: ‘A zašto onda upravo ti ne radiš tako?’ Stvarno je simpatičan onaj učitelj koji, puna trbuha, raspreda o postu; i lopov može kuditi pohlepu, ali kod Kristova svećenika misao i riječ moraju biti u skladu” (str. 119).
“Čemu prekrivati zidove dragocjenim kamenjem ako Krist umire od gladi u osobi siromaha?” (str. 119).
Sveti Augustin
Povodom upada maurskih plemena: “Najveći naslov slave jest upravo ubiti rat riječju, umjesto ubijanja ljudi mačem, te postići ili zadržati mir pomoću mira, a ne pomoću rata” (str. 149).
“Vjeruj kako bi razumio, razumij kako bi vjerovao” (str. 153).
“Bože, za sebe si nas stvorio i nemirno je srce naše dok ne počine u tebi” (str. 154).
“Ljudsko je biće društveno po naravi, ali antidruštveno po porocima” (str. 154).
Božo Goluža (priredio)
Izvor: Crkva na kamenu
