Započeo je prijenos posmrtnih ostataka žrtava masovnoga poratnog grobišta iz napuštenoga rudnika smrti Barbarin rov, u naselju Huda Jama kraj Celja, na mariborsko groblje Dobrava.
Celjski biskup Stanislav Lipovšek u ponedjeljak, 3. listopada 2016., kraj kapele na ulazu u rov Sveta Barbara predvodio je pogrebni obred i ispraćaj prvoga dijela žrtava masovnoga pokolja koji su počinile komunističke vlasti nakon Drugoga svjetskog rata i koje su bačene u rudnik Huda jama. Time je započeo kršćanski pokop za 726 žrtava čiji su posmrtni ostatci do sada iskopani, a bit će završen u četvrtak, 27. listopada, obredom koji će na groblju Dobrava (Tezno) u Mariboru, u nazočnosti predstavnika državnih vlasti i civilnoga društva, predvoditi mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl. Tim činom želi se učiniti važan korak k uređenju odnosa prema žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, rekao je biskup. Pokop nepoznatih žrtava na groblju Dobrava omogućit će da poslije, nakon identifikacije, žrtve budu pokopane pojedinačno u obiteljskim grobovima, a bit će uređeno i zajedničko groblje na Teharju. Obredu je nazočilo i slovensko izaslanstvo (nitko od hrvatskih državnih dužnosnika), na čelu s predsjednikom Borutom Pahorom, koji je kazao da je proces pomirenja nekadašnjih sukobljenih strana i pomirenje s prošlošću kontinuirani proces, no da bi dostojan pokop žrtava Hude jame u tom smislu mogao biti povijesna prekretnica. “Uspjeli smo učiniti ono što je pošteno i dostojanstveno za žrtve. Premda se čini da je to prošlost, zapravo je vrlo važno za našu budućnost”, kazao je uoči pokopa slovenski predsjednik Borut Pahor.
Mons. Lipovšek, biskup celjski zahvalio je svima koji su pomogli oko prijenosa i dostojnoga pokopa ovih patnika izvađenih iz Hude jame, te svima koji su nazočni danas i sudjeluju u dubokoj žalosti pri pokapanju njihovih ovozemnih ostataka u vječno življenje. Ovaj događaj nas je potresao u dubinu duše, ovdje nije kraj, smrt nije svršetak, nego ista utjeha i nada u vječni život s Isusom Kristom i svojom patnjom kraj Lazarova groba, završio je riječima iz Evanđelja po Ivanu “Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će”.
“Danas se samo dio posmrtnih ostataka prenosi iz Hude jame za Maribor. Pokop tih žrtava bit će završen 27. listopada u Mariboru (Tezno), na groblju Dobrava u Mariboru u nazočnosti predstavnika državnih vlasti i civilnoga društva, a predvodit će ga mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl. Sada se radi na pražnjenju kompletnoga okna gdje ima još, pretpostavlja se, oko 2000 posmrtnih ostataka pobijenih ljudi i to bi trebalo biti završeno do sredine sljedeće godine” – rekao je Roman Leljak, koji je otkrio i pokrenuo ovu ekshumaciju, predsjednik Društva Huda jama, koja je organizirala ovaj događaj.
Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugokomunista, ubijenih nakon Drugoga svjetskog rata. U Hudoj jami je slovenska državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Poslije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Kako kažu, u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela, 2000 Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Austrijanaca. Jedno je to od brojnih stratišta i grobišta hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji u mjesecima svibnju i lipnju 1945.
(Zločin je počinila slovenska 3. brigada KNOJ-a, a same likvidacije izvršio je 1. bataljun, kojeg je vodio Benjamin Žižmond, u vremenu od 25. svibnja do 1. lipnja. Svi počinitelji zločina bili su Slovenci iz Celja i okolice, u dobi od 16 do 22 godine. Za zločin nitko nije odgovarao, Žižmond je umro 2011., mnogi od njih (16) još živi udobnim životom, pokrali su im imovinu, uselili u njihove kuće i uspostavili svevlašće i danas su povlašteni.)
Prijenos više od oko 726 posmrtnih ostataka pripadnika vojski i civila ubijenih u poratnim mjesecima 1945. odobrilo je vladino povjerenstvo, a s time se složila i većina političkih stranaka, neke su udruge koje predstavljaju rodbinu žrtava izrazile želju da bi grobnica ili kosturnica sa žrtvama trebala biti na mjestu gdje su ubijeni. Pokop nepoznatih žrtava na groblju Dobrava omogućit će da kasnije, nakon identifikacije, žrtve budu pokopane pojedinačno u obiteljskim grobovima. Računa se da će prijenos posmrtnih ostataka žrtava Hude jame biti završen do kraja listopada 2016.
Neposredno pred početak premještanja posmrtnih ostataka žrtava nađenih u Hudoj jami, u nedjelju, 2. listopada u 11 sati celjski biskup Stanislav Lipovšek prevodio je Misu zadušnicu na groblju Bukovžlak u Spomen parku Teharje. Na spomen Misi za sve žrtve poraća, biskup Lipovšek istaknuo je da se na mjestu masovnih ubojstava dogodio dvostruki zločin. Prvi što su pobijene nevine žrtve, te drugi što im je bilo oduzeto ljudsko dostojanstvo jer su bačeni u jame i izjednačeni sa smećem i otpadom. Treći bi se zločin, upozorio je biskup, dogodio kada bismo mi zaboravili te žrtve i kada ne bismo učinili sve što je u našoj moći da se na ovom i na više od 600 drugih znanih i neznanih grobišta u Sloveniji ne učini humano-civilizacijski i također kršćanski proces da sve žrtve poratnih masovnih pogubljenja dobiju svoje ime i svoj grob, ne u rudarskome rovu, streljačkome jarku ili jami, nego na mjestu gdje ih može posjetiti obitelj i s njima se na ljudski način i dostojanstveno oprostiti i pomoliti se za njih.
Na groblju Bukovžlak misu će na Dušni dan u srijedu, 2. studenoga 2016. u 14 sati predvodit vikar Celjske biskupije Marjan Jezernik. Pogreb žrtava iz Krimske jame iznad Cerknice na Begunju bit će 9. listopada.
—————————————————–
R. Leljak rođen je 1964., do 1987. radio je u tajnoj vojnoj službi JNA i živio u zabludi i neznanju, život mu se promijenio od 1989. Zapisao je iskaze o očevidcima zločina, i tako ih spasio od zaborava, izložio se i pogibelji, svojim je radom razotkrio sudbinu otmice i ubojstvo Stjapana Crnogorca, u Arhivu Slovenije i postigao da je došlo pred slovenski parlament. Uza Svjedočanstva koja je Leljak počeo zapisivati od crkve sv. Ane (od logora Teharje) objavio je u knjizi Huda jama – strogo čuvana tajna, kao i nalogodavce zločina, slike i imena svih počinitelja. Nailazilo je na velik otpor, koji još uvijek traje. U tom su napuštenom rudniku nađeni posmrtni ostatci, od kojih je deset postotaka žena i jedno dijete, koji su živi bačeni u jamu i zasuti vapnom i zazidani zemljom, željezom, drvenim trupcima, s tri debela pregradna zida od betona i cigle u dužini od stotinu metara. Huda jama je otvorena prvi put 2009., dvadeset godina nakon otkrića, a 5. rujna 2015. prvi su put javno omogućeni vidjeti, dopustili su ulaz u rudnik Barbara rov u Hudoj Jami. Nakon više od 500 metara rudarskog rova, nazočni su naišli na prizor koji ledi krv u žilama. U plastične košare (800) slične onima za kruh i vreće, nagurani su posmrtni ostatci žrtava partizansko komunističkih zločina. Među mnogima koji su se o okrutnosti počinjenog željeli uvjeriti na vlastite oči, našao se istraživač. “Sva tijela su bila očuvana. Vidjeli smo kosu, kožu i muku tih ljudi. Vidjelo se da su bili živi zakopani, zazidani”, zbog nedostatka kisika tijela se nisu raspala te su ostala prilično očuvana poput mumija, s gotovo očuvanom kožom na nogama.
Dragica Zeljko Selak
Izvor: Crkva na kamenu
