Iako Evanđelje ne bilježi niti jednu Josipovu riječ, njegova djela odišu nježnošću. Prema Mariji postupa s poštovanjem i odlučnošću da je zaštiti. Prema djetetu Isusu pokazuje očinsku brigu. U našim obiteljima možemo živjeti tu nježnost: riječju ohrabrenja, djelom pomoći, strpljivim slušanjem.
Kao zaštitnik Crkve, Josip je i danas njezin čuvar, jer je Crkva nastavak Kristova Tijela u povijesti. Kao zaštitnik radnika, on nam pokazuje da je svaki rad, koliko god skroman, sudjelovanje u Božjem stvaralaštvu. Kao zaštitnik sretne smrti, on nas podsjeća da je i on umro u prisutnosti Isusa i Marije, što je najveća milost koju kršćanin može poželjeti.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju.
Izvor: Crkva na kamenu
