Chartres – Nepregledna kolona svake se godine, uoči svetkovine Duha Svetoga, formira s prvim zrakama zore ispred crkve Saint-Sulpice u Parizu. Ove je godine bila duža nego inače: oko 20.000 hodočasnika pošlo je u subotu 23. svibnja na 44. izdanje Hodočašća Notre-Dame de Chrétienté, koje tijekom tri dana povezuje francusku prijestolnicu s gotičkom katedralom u Chartres-u, prelazeći pješice stotinjak kilometara.
Što je Hodočašće Notre-Dame de Chrétienté?
Duhovsko hodočašće (Pèlerinage de Pentecôte) – poznato i kao “Hodočašće kršćanstva” – danas je najveće tradicionalno katoličko hodočašće u Europi. Nastalo je 1983., nadahnuto književnom intuicijom Charles-a Péguy-a [1873.-1914.], koji je početkom 20. stoljeća ponovo otkrio Chartres kao mjesto kršćanske vjernosti. Organizator je laička udruga Notre-Dame de Chrétienté, osnovana 1991. sa sjedištem u Versailles-u.
Njegova su tri stupa: tradicija, kršćanstvo i poslanje. Liturgija se, naime, u cijelosti slavi prema starom rimskom obredu (Misal iz 1962.). Hodočasnici hodaju organizirani u “kapitulima” (“chapitres”), od oko četrdeset osoba, od kojih svaka skupina nosi ime nekoga sveca ili blaženika i povezana je s određenom regijom. Svaka skupina ima svoje laičke voditelje, kapelana, vlastite meditacije, pjesme i krunicu.
Predviđene su četiri “rute” prema dobi: odrasli prolaze svih sto kilometara, dok obitelji, adolescenti, djeca i hodočasnici s invaliditetom slijede prilagođene putanje. Ove je godine uvedena i novost: “Ruta Jeruzalema” (Route de Jérusalem), kraći put od manje od 70 kilometara, sporijega ritma, namijenjen starijim i krhkijim osobama ili onima koji žele postupno upoznati hodočašće.
Tema i program 2026.
Tema izabrana za ovu godinu jest rečenica iz Djela apostolskih: “Bit ćete mi svjedoci sve do kraja zemlje” (Dj 1,8).
To je izravan poziv na misijsku dimenziju, koju su organizatori htjeli predstaviti kao hitnost navještaja Evanđelja u raskršćanjenoj Europi.
Hodočašće je raspoređeno tijekom tradicionalna tri dana, od subote 23. do ponedjeljka 25. svibnja. U subotu je bio polazak iz Pariza i duga etapa do Choisel-a; u nedjelju velika svečana Misa Duha Svetoga usred polja i dolazak u šatorište u Gas; u ponedjeljak posljednja etapa prema katedrali i svečana završna Misa.
Znamenke rekordna izdanja
Izdanje 2026. postavlja novi rekord. Nakon približno 16.000 sudionika 2023., 18.000 2024. i 19.000 2025., ove je godine dosegnuta znamenka od 20.000 hodočasnika. Značajan je i drugi podatak: 3. travnja ove godine, u prva dvadeset i četiri sata nakon otvaranja prijava, zabilježeno je 14.000 rezervacija, nasuprot 6.000 prethodne godine.
Lice je hodočašća prije svega mlado. Prosječna dob sudionika iznosi oko 22 godine, a 37% između 18 i 25 godina, uz gotovo potpunu ravnotežu između muških i ženskih osoba. Interno istraživanje koje je Notre-Dame de Chrétienté provela među 4.610 hodočasnika pokazalo je također da više od 61% izjavljuje kako je došlo zahvaljujući obitelji ili prijateljima, te da gotovo dvije trećine redovito pohađa izvanredan oblik rimskoga obreda (od toga 23% isključivo).
“Većini je hodočasnika između 20 i 40 godina”, posvjedočio je Christophe, opisujući svoje čuđenje dok je hodao usred takve mase mladih ljudi.
Subota 23. svibnja – Polazak iz Saint-Sulpice-a
Prvi dan započeo je u tami. U 5.30 ujutro crkva Saint-Sulpice – druga najveća crkva u Parizu, izabrana kao polazišna točka od 2020. zbog požara u Katedrali Notre-Dame – već je bila prepuna. Svečana Misa otvaranja okupila je hodočasnike prije samoga početka puta. U 6.50 započelo je glavno slavlje. Odmah nakon toga kolona je pošla na najdužu etapu trodnevlja: trideset i pet kilometara do Choisel-a, prolazeći pokrajinom Ivelin (Yvelines). U 19.30, po dolasku u večernje šatorište, slavljena je još jedna sveta Misa.
Poslijepodne emitirana je uobičajena emisija “Chartres te zove” (Chartres t’appelle) iz šatorišta, svojevrstan večernji dnevnik hodočašća koji je od 17.30 uživo prikazivao dolazak skupina, postavljanje šatora te svjedočanstva svećenika i hodočasnika.
Nedjelja 24. svibnja – Svečana Misa Duha Svetoga
Drugi dan, današnji, bio je liturgijski najintenzivniji. U podne je u Sonchamp-u (mjesto Les Courlis-a) slavljena sveta Misa Duha Svetoga na velikom otvorenom prostoru, prema tridentskom obredu. Ove je godine slavlje predvodio otac Antonius Maria Mamsery, generalni poglavar Misionara Svetoga Križa iz Tanzanije, a propovijedao otac Serge-Thomas Bonin, dominikanac.
Nakon Mise hodočasnici su nastavili put prema šatorištu u Gas-u, u pokrajini Eure-et-Loir, gdje su proveli drugu noć. Ondje su se navečer okupili na jednom od najupečatljivijih trenutaka cijeloga trodnevlja: Euharistijskom blagoslovu i noćnom klanjanju, uz posvetu (ili obnovu posvete) Blaženoj Djevici Mariji pred Presvetim Oltarskim Sakramentom izloženim usred polja. Ta pobožnost duboko je ukorijenjena u duhovnosti Ljudevita Marije Grigniona Monfortskoga [1673.-1716.], i ostaje jedno od obilježja hodočašća.
Upravo je u Gas-u navečer došao pozdraviti hodočasnike kardinal Raymond Leo Burke, nazočan tijekom sva tri dana hodočašća. Američki kardinal – koji je već bio došao u Chartres prigodom 35. izdanja 2017. – sutra će u katedrali predvoditi završnu svečanu svetu Misu.
Što će se dogoditi sutra: dolazak u Chartres
Posljednji dan započet će jutarnjim ustajanjem u šatorištu u Gas-u i posljednjom etapom hoda koja će hodočasnike dovesti do katedrale. U 15.00 sati, u katedrali Notre-Dame de Chartres, kardinal Burke predvodit će završnu svečanu svetu Misu, ponovo prema tridentskom obredu.
Za tisuće mladih koji su tijekom ova tri dana hodali pod suncem francuskoga pohoda, dolazak u Chartres ne će biti kraj jednoga hoda, nego polazišna točka jednoga misijskog poslanja: „Bit ćete mi svjedoci“ – sve do kraja zemlje.
Izvornik:
https://silerenonpossum.com/it/chartres-ventimila-giovani-in-cammino-il-pellegrinaggio-tradizionale-che-parla-alleuropa-scristianizzata/
Izvor: Crkva na kamenu
