ČELJEVO – U večernjim satima 28. travnja 2016. župljani župe Čeljevo, njih 70-ak, uz pratnju župnika don Tomislava Ljubana krenuli su na hodočašće u Padovu. Tijekom putovanja u vožnji molitvom i pjesmom hodočasnici su na najbolji način pripremili svoje srce za ono što su doživjeli u Padovi u svetištima sv. Leopolda Bogdana Mandića i sv. Antuna. U Leopoldovu svetištu razgledali smo crkvu njemu posvećenu te relikvije sv. Leopolda gdje smo ostavljali svoje molitve, potrebe i nakane, a zatim se uputili u dvorište sudjelovati na misnome slavlju. Sveti Leopold je ljubio Boga iznad svega, za svakoga je imao prikladnu riječ i nije mu bilo teško izdvojiti svoje vrijeme za druge, za njihove probleme i nedaće. U crkvi koju smo posjetili nalazi se relikvija, njegova ruka podignuta u znak blagoslova, ruka koja je dijelila blagoslov kada bi ovaj svetac po dvanaest sati dnevno ispovijedao vjernike, i tako veći dio svoga svećeničkog života.
Zatim smo se uputili prema bazilici sv. Antuna. Nakon obilaska groba sveca, kapele i relikvija pogledali smo izložbu o životu sv. Antuna. Dodirnuli smo ga, kleknuli pred njega, pomolili se i ostavili svoje nakane. Fra Nikola, ispovjednik za hrvatsko govorno područje, govorio nam je o znamenitostima bazilike. Uz pokoji suvenir, kao sjećanje na posjet, krenuli smo prema Hrvatskoj. Stigli smo u Novigrad gdje smo bili smješteni za prenoćište. Tu smo večerali a nakon večere imali smo slobodno vrijeme za obilazak Novigrada.
Sljedeće jutro posjetili smo Poreč. Razgledali smo Eufrazijevu baziliku u kojoj nam je vlč. Sergije Jelenić, kancelar biskupije, govorio o povijesti i nastanku ove velebne građevine. Izgrađena u 6. st. na mjestu ranokršćanske crkve u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a 1997. godine UNESCO ju je proglasio svjetskom kulturnom baštinom. Nakon obilaska bazilike krenuli smo u mjesto Svetvinčenat na grob bl. Miroslava Bulešića. Sudjelovali smo na misnome slavlju na grobu blaženika, a župnik ove župe Darko Zgrablić u propovijedi govorio nam je o životu i djelu blaženika. Nakon svete Mise krenuli smo prema Trsatu u posjet Majci Božjoj Trsatskoj. Razgledali smo svetište te pjesmom i molitvom dali zahvalu Majci Božjoj. Posjetili smo riznicu unutar svetišta u kojoj se nalaze darovi hodočasnika iz cijeloga svijeta za Majku Božju Trsatsku.
Iako je put bio pomalo naporan, naše tjelesno stanje nije bilo važno naspram onoga što se dogodilo u nama i u našim srcima. Važna je bila jedino molitva i naša posvećenost svemu tome. Doma smo se vratili sretni i zadovoljni ali i zahvalni Bogu na primljenim milostima tijekom hodočašća ovim velikim svetim mjestima.
Izvor: Crkva na kamenu