Izložba “Pasionska baština” u Mostaru

Foto: Cnak

MOSTAR – U Galeriji Aluminij 20. ožujka 2018. otvorena je jedinstvena izložba imena “Pasionska baština” iz riznice Karmela sv. Ilije, u sklopu koje je izložen i relikvijar Svetoga križa, unutar kojega je autentični komadić drvenoga križa na kojemu je raspet Isus Krist. Izložbu je otvorio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski istaknuvši višestruko značenje samoga postava, ocijenivši kako je riječ o povezanosti kulturne baštine, starina i nove stvaralačke umjetnosti s pasionskom baštinom koja opet ima svoju poruku da ljudi ono što proživljavaju utkaju u svoje radove. “Ovaj nam postav poručuje kako svijet ne počinje s nama, a nadam se kako s nama ne će niti završiti”, kazao je kardinal Puljić okupljenomu mnoštvu koje je pozdravio i mostarsko-duvanjski biskup dr. Ratko Perić, istaknuvši kako dvadesetak prikazanih raspela čine izvrsnu prigodu za pripremu za Veliki tjedan i Uskrs.
“Raduje me što je ova religiozna izložba upriličena u Mostaru, u središtu naše biskupije, i svi ju, bez obzira na vjersku pripadnost, trebaju posjetiti”, kazao je biskup Perić.
Prema predaji, relikviju Svetoga križa u 4. je stoljeću, u Svetoj Zemlji, pronašla rimska carica Jelena Križarica (sv. Helena) i dio je završio u Rimu. Dijelovi Križa stoljećima su dijeljeni i slani u župe diljem svijeta, puku na štovanje. U 18. je stoljeću, u Ceseni (Italija), od veće relikvije odvojen maleni dio i smješten unutar kristalnoga križa, urešenog zrncima srebra. U tamošnjoj je biskupijskoj palači, u listopadu 1761. godine, izdan dokument koji potvrđuje autentičnost dragocjenoga relikvijara. Ta je relikvija svoje 2000 godina dugo putovanje bila završila u Njemačkoj, otkuda je, pak, u mnoštvu umjetnina, stigla u BiH, kao pomoć Katoličke Crkve u Njemačkoj obnovi Crkve u BiH, nakon zadnjega rata.
“Niti su, nakon toliko stoljeća, u Njemačkoj znali što su poslali, niti su ovdje znali što su dobili, dok nije jednom, tijekom čišćenja darovanoga predmeta, iz njegova podnožja ispao ovjereni certifikat, ispisan na latinskomu jeziku. Dragi prijatelji, za film Pasija su pisali kako je brutalno prikazao muku Isusovu. Brutalno je, zapravo, ono što je čovjek učinio Sinu Božjemu, ako vjerujete. Brutalno je ono što je čovjek učinio proroku Božjemu, ako drukčije vjerujete. Brutalno je ono što je čovjek, ako ne vjerujete (na što imate pravo), učinio čovjeku koji je širio samo ljubav i mir. Ovaj zrnasti komadić drveta svjedočio je toj strašnoj muci prije dva tisućljeća… Ovaj komadić drveta, pokraj kojega treba zastati, poškropila je presveta krv Kristova, a svjestan toga drhtim dok govorim, zahvalan i počašćen što nam je ova neprocjenjiva relikvija ovdje u Mostaru, svima nama na dar. Ovo jest izložba od iznimne duhovne važnosti za kršćane ovoga podneblja, ali ovo nije izložba samo za katolike i kršćane, ovo je izložba za sve ljude koji žele doživjeti nešto jedinstveno i umjetnički vrijedno, osjetiti ovaj mir”, kazao je direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka, na kojega se biskup Perić nadovezao riječima kako je zaštitnikom karmelske zajednice s Buškoga jezera sv. Ilija, jedan od rijetkih svetaca kojega štuju i katolički i pravoslavni i židovski i muslimanski vjernici, što nas također poziva na promišljanje značaja iznesenih poruka.
Relikvijar Svetoga križa trajno je smješten u Samostanu i duhovnomu centru Karmel sv. Ilije, s obala Buškoga jezera, a sveti su ostatci Kristova križa dijelom ove izložbe iz samostanske riznice. Prior samostana, o. Zvonko Martić, idejni začetnik ovoga događaja, kustosom je izložbe i podijelio ju je u tri cjeline. “Jedna je sami relikvijar, sa slikom Rane sv. Franje, drugi dio su umjetničke slike i skulpture, kako suvremenih, tako i starih, pa i nama nepoznatih autora, dok je treći dio etnografski, unutar kojega dominiraju fotografije sarajevskoga umjetničkog fotografa Jasmina Fazlagića koji je obilazio BiH i bilježio pučke običaje svih naroda, a ovdje su izdvojene one koje se tiču korizmenih običaja Hrvata u BiH. Etnografski dio čini i autentična čipka, zatim filigranski nakit minulih vremena i raznolikost uskrsnih pisanica naših krajeva. Naš je dar Mostaru ono najreprezentativnije, svakako i najvrjednije iz mlade samostanske riznice, stare nepunih dvanaest godina”, pojasnio je o. Zvonko.
Izložbu, koja je ostala dostupnom za besplatno razgledanje do 5. travnja, zajednički su organizirali Galerija Aluminij i Karmel sv. Ilije, pod pokroviteljstvom Vlade Hercegbosanske županije i Općinskoga poglavarstva Tomislavgrada, a u mnoštvu posjetitelja, pohodili su je i biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren i pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar.

Izvor: Crkva na kamenu