Mostarsko savjetovanje

Foto: Cnak

Osim što su s Mostarskoga savjetovanja odaslani prvi vidljiviji politički signali koji su najavili promjene u gospodarskoj politici prema pasivnim hercegovačkim krajevima, tadašnja je komunistička vlast odlučila po prvi put, i to punih dvadeset godina nakon svršetka Drugoga svjetskog rata, “otvoreno” priznati (dakako, na zatvorenoj sjednici) da su “činjene greške” prema hrvatskom stanovništvu u Hercegovini.

Potpuna izoliranost i sve brojnija iseljavanja Hrvata te njihova, u odnosu na muslimansko i srpsko stanovništvo u Hercegovini, relativno slaba zainteresiranost za članstvo u partiji bili su glavnim razlogom za unutarnje partijske analize o gospodarsko-političkom stanju u hercegovačkim krajevima, s posebnim osvrtom na zapadne dijelove Hercegovine.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju.

Izvor: Crkva na kamenu