Mostarac Mario Glibić ovih je dana primio diplomu o članstvu u Svetom vojnom konstantinskom redu sv. Jure, koja je potpisana 26. listopada 2020.
Mario je rođen 1982. u Zagrebu, kršten u Sarajevu, krizman u Mostaru 1997.
Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Mostaru.
Radio je na Biskupskom ordinarijatu u Mostaru od 2006. do 2015. Šest godina bio je bilježnik Crkvenoga suda, a od 2009. član je Liturgijskoga vijeća pri BK BiH.
Više se puta javljao s člancima prevedenim s engleskoga jezika u Crkvi na kamenu i u Službenom vjesniku hercegovačkih biskupija. U Godini sv. Pavla 2008./2009. objavio je desetak prikaza o Pavlovim katedralama u svijetu, a u posljednjih dvadesetak brojeva Crkve na kamenu piše u rubrici „Kult i kultura“.
Mario je od 2015. savjetnik u Federalnom ministarstvu financija, a od 2018. pomoćnik ministra za riznicu.
Čestitamo Mariju na članstvu. Pratila ga Božja pomoć i junaštvo i viteštvo sv. Jure!
***
Sveti vojni konstantinski red sv. Jurja/Jure (obično poznat kao Konstantinski red) jedan je od nekolicine preostalih katoličkih viteških redova vjersko-vojnoga podrijetla. (Ostali su Suvereni viteški malteški red, četiri viteška reda u Španjolskoj – Santiago, Calatrava, Alcantara i Montesa; Sveti vojni red sv. Stjepana, pape i mučenika; Red svetih Maura i Lazara, te Viteški red Svetoga Groba Jeruzalemskoga).
Statuti propisuju da je riječ o viteško-vjerskom redu, koji od svojih drevnih korijena promiče proslavljenje Križa, širenje vjere i obranu Svete Rimske Crkve. Članovi su dužni živjeti uzoran kršćanski život, podržavati sva nastojanja koja pridonose uvećanju vjerskih načela i potiču buđenje praktična kršćanskoga života. Osobito se preporučuje doprinos u skrbi za bolesne i za milosrdna djela.
Točna godina osnutka Reda nije pouzdano poznata. Često se spominje XI. stoljeće, ali prvi pouzdani dokumenti iz povijesti Reda potječu iz sredine XVI. stoljeća, kada je veliki meštar bio Andrea Angelo Flavio Comneno, kojemu je papa Julije III. dodijelio određene povlastice bulom iz 1551. godine. Među članovima Reda spominje se stanoviti Vlatko Kosača, 1571. godine. Vitezovi su Reda, između ostaloga, u svojoj vojnoj povijesti sudjelovali u vojnom pohodu za oslobađanje Dalmacije 1717. i 1718. godine. Današnji status viteškoga Reda potvrdio je papa Klement XI. bulom Militantis Ecclesiae – Vojujuće Crkve 1718. godine, a službu velikoga meštra dodijelio kao nasljedno pravo obitelji Farnese. Nakon što su oni izumrli, službu je naslijedila obitelj Burbonaca, koji Redom upravljaju do danas.
Konstantinski je red danas vjersko-viteška organizacija, zauzeta na humanitarnom i kulturnom polju u skladu s kršćanskim načelima, te nastoji pružiti pomoć potrebitima, osobito onima koje se progoni zbog vjere, kao i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu.
Sjedište Reda danas je u Madridu, a broji oko 3 tisuće članova – vitezova, dama i klerika. Članovi Reda u svoje vrijeme bili su sv. Karlo Boromejski, sv. Eugene de Mazenod te časni sluga Božji Eugenio Pacelli (kasnije papa Pio XII.). Veliki je meštar Reda princ Pedro Burbonski, vojvoda od Kalabrije, a službu velikoga priora obnaša Gerhard kardinal Müller, umirovljeni prefekt Kongregacije za nauk vjere.
Među živućim članovima Reda jesu: nekadašnji hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Ive Livljanić, te autor knjiga “Obiteljski grb”, 2009., i “Viteštvo danas”. 2016., i heraldičar Davor Zovko.
