Svečanim Euharistijskim slavljem u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu i Svečanom akademijom u dvorani Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije, 18. listopada 2016. obilježen je Dan Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Sarajevu koji za svog zaštitnika ima sv. Luku evanđelistu.
Svetu misu slavio je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, u zajedništvu s vojnim biskupom u BiH mons. Tomom Vukšićem i uz koncelebraciju profesora KBF-a i odgojitelja i drugih svećenika te sudjelovanje bogoslova i drugih studenata i studentica na KBF-u, časnih sestara i drugih vjernika.
Dekan KBF-a preč. dr. sc. Darko Tomašević na početku je pozdravio sve nazočne, osobito kardinala Puljića te mu zahvalio na spremnosti da predvodi ovu Euharistiju. Pozdravio je i sve nazočne uz poticaj da „Sveta misna žrtva bude Misa zahvale za sve milosti i blagoslove koje od Gospodina primamo“.
Na početku prigodne propovijedi kardinal Puljić pozdravio je biskupa Vukšića kao i braću misnike svih služba, odgojitelje, profesore Fakulteta, zatim studente kao i druge vjernike. Istaknuo je da je u godini Božjeg milosrđa važno upoznati sv. Luku evanđelistu i usvajati njegov put upoznavanja, prihvaćanja, naviještanja i svjedočenja Isusa Krista. „To je uloga Fakulteta i prosvjetnih djelatnika i učenika, studenata“, kazao je kardinal Puljić.
Potom je potaknuo na izgradnju vlastitog, ali duhovnog identiteta pojasnivši da se tu radi o složenoj, multidimenzionalnoj pojavi. Pritom je upozorio na opasnost poistovjećivanja s raznim društvenim ideologijama, koje su osobito danas prisutne poput ‘gender’ ideologije koja se, kako je kazao, u posljednje vrijeme nameće u javnosti te želi izbrisati identitet muškarca ili žene nastao od Božjeg stvaranja i davanja. Primijetio je i da danas ljudi previše brinu o psiho-socijalnom identitetu u društvu što se pokazuje na način da se shvaćaju i prihvaćaju na osnovu svog položaja u društvu. Upozorio je i na brigu o psiho-afektivnom identitetu te prekomjerno korištenje sredstava društvene komunikacije obrazloživši da se ljudi nerijetko tako više udaljuju jedni od drugih.
Govoreći pak o nacionalnom identitetu, kardinal Puljić je kazao da ljudi kroz migraciju i asimilaciju gube svoje korijenje, kao i svijest pripadnosti kulturi i svojem narodu. „Sveti Luka nam naviješta Krista u kojem izgrađujemo svoj duhovni identitet. Taj je proces vrlo dinamičan u ovom raskršćanjenom javnom mnijenju. Identitet jednostavno znači odgovor na pitanje, tko sam ja? U konfuznom javnom mnijenju, koje se nameće agresivnim liberalizmom, sekularizmom, hedonizmom i relativizmom, nije lako definirati identitet duhovne dimenzije. Duhovni identitet možemo odrediti kao shvaćanje samog sebe u odnosu prema Bogu. To je taj studij teologije – čovjekov odnos prema Bogu jer se Bog objavio“, ustvrdio je kardinal Puljić.
Podsjećajući da, nakon istočnog grijeha, čovjek spoznaje da nije više ono kakvim ga je zamislio Stvoritelj, kardinal Puljić je kazao da se u čovjeku javlja ponizna čežnja za spasenjem. „Pritišću nas neuspjesi, nedostaci, grijesi… Ishod toga je poniznost u kojoj je svijest da sebi ne možemo oprostiti grijehe, bez Spasitelja. Zato imamo divan sakrament ispovijedi. To nas upućuje na skrušenost, na kajanje, na odricanje grijeha i traženje Boga“, rekao je kardinal Puljić dodajući da je dio procesa duhovnog identiteta također i mistični identitet koji se temelji na spoznaji da nas Bog voli unatoč svim našim grijesima i slabostima. Istaknuo je da stoga osoba, koja biva zahvaćena Kristovim likom iz evanđelja, uvijek ima polet i živi iz nade željne uvijek iznova pronicati u tajnu „Boga objavljenog, darovanog, utjelovljenog, trajno prisutnog s nama i među nama, Boga koji s nama računa“ te da se studij teologije ne može učiti samo iz knjiga već i iz molitve kao i iz relacije s Bogom i s ljudima.
Tijekom Mise pjevao je Zbor bogoslova „Stjepan Hadrović” pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.
Nakon Mise uslijedilo je svečani akademski čin. Pozdrav svim nazočnima i uvodnu riječ uputio je dekan Tomašević koji je poimence pozdravio: prof dr. Rifata Škrijelja, novog rektora Univerziteta u Sarajevu; izv. prof dr. Grgu Grbešića, prodekana za financije i organizaciju poslovanja KBF-a u Đakovu ističući da su redoviti dolasci predstavnika KBF-a iz Đakova znak bliskih veza dvaju fakulteta; dr. fra Danimira Pezera, dekana Franjevačke teologije; prof. dr. Almiru Hadžović – Džuvo, dekanesu Medicinskog fakulteta u Sarajevu; preč. Josipa Kneževića, rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa kao i sve ostale odgojitelje VBS-a kojima je zahvalio na dobroj dosadašnjoj suradnji; dr. sc. Tatijanu Petrić, glavnu ravnateljicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice iz Zagreba i ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba dr. Željka Jozića te profesoricu na zadarskom sveučilištu, dr. Vandu Babić; sve ravnatelje, direktore i djelatnike Katoličkih školskih centara u BiH; sve redovnike i redovnice, svećenike svih službi, predstavnike civilnih vlasti, sredstava društvenih priopćavanja, i sve prisutne kolege profesore i profesorice, a posebno studentice i studente kao i magistre teologije.
Dekan Tomašević je spomenuo da je u protekloj akademskoj godini na KBF-u u Sarajevu bilo upisano 86 studenata u svim godinama studija te se osvrnuo na učinjeno tijekom prošle akademske godine.
Također je kazao da je KBF u 2015. godini organizirao tri važna znanstvena skupa: Međunarodni simpozij na temu: „Odnos primata i sinoda/nosti u strukturi Crkve“, 13. studenoga 2015.; Međunarodni simpozij „Pravda u bh-društvu. Izazov temeljne ljudskosti“, održan 26.-27. rujna 2016. na kojem je sudjelovalo deset eminentnih profesora među kojima od koji su tri bila iz BiH, a ostali iz USA (dva), Njemačke, Hrvatske, Švedske, Slovačke i Irske; Simpozij pastoralnih teologinja i teologa održan od 12. do 15. rujna 2016. na temu: „Mladi Europe: Religioznost mladih u kontekstu iseljavanja, kulture događaja i migracije“ na kojem je bilo 60-tak sudionika iz 11 zemalja Europe. Podsjetio je da je, uz znanstvene skupove, na KBF-u upriličeno i 6 teoloških tribina, a koje su se održavale prvog ponedjeljka u mjesecu. Spomenuo je i nekoliko važnih izdavačkih pothvata te istaknuo kako se u protekloj akademskoj godini aktivno radilo na izradi novog Statuta KBF-a „koji je nužan za nesmetan rad i pravno funkcioniranje“. Također je naveo da je uz potporu raznih organizacija ostvareno i nekoliko važnih projekata. Spomenuo je nove djelatnike KBF-a te zahvalio kolegama profesorima koji su do prošle akademske godine bili angažirani na KBF-u. Uputio je i riječi zahvale dobročiniteljima i svima koji ih prate svojim molitvama.
Uslijedile su čestitke predstavnika Univerziteta i drugih fakulteta. U svojoj čestitci rektor Škrijelja izrazio je radost što je KBF zajedno s Fakultetom islamskih nauka uključeni u Univerzitet u Sarajevu te podsjetio na početke KBF- a u Travniku odnosno u Sarajevu prije više od 120 godina te nazvao ova dva fakulteta biserima njihovog Univerziteta. Prodekan Grbešić je u svojoj čestitci istaknuo odličnu suradnju između KBF-a u Đakovu i KBF-a u Sarajevu, a prigodnu čestitku u ime Franjevačke teologije uputio je i dekan Pezer. Dekanesa Hadžović – Džuvo u svojoj je čestici istaknula potrebu što bolje suradnje između onih koji liječe tijelo i onih koji liječe dušu.
Prigodno predavanje održala je dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski pod naslovom: „Antropologija katoličkog identiteta“.
Uslijedio je svečani čin uručenja diploma studentima koji su stekli stručni naziv magistri teologije. Tijekom prošle akademske godine, u dva termina (studeni 2015. i lipanj 2016.) devetoro studenata KBF-a završilo je integrirani filozofsko-teološki studij i postiglo zvanje magistar teologije: Ivan Ivančević, Jelena Jovanović, Zvonimir Jurišić, Dražen Kustura, Štefan Marković, Anto Pranjkić, Marko Slišković, Ivan Zlatunić i Anto Zubak. Zbog opravdanih razloga (bolest, put, nastavkak formacije) samo pet njih, koji su završili sav propisani integrirani petogodišnji studij, položili sve ispite i udovoljili svim odredbama Statuta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, primili su svoje diplome iz ruku dekana Tomaševića.
Potom su dodijeljene nagrade najboljim studentima u akademskoj 2015./2016. godini, a primili su ih: Dražen Kustura kao najbolji magistrant (prosjek ocjena 9,52), Maja Herman (prosjek ocjena 9,88), Dario Martić (prosjek ocjena 9,63) i Davor Madžarević, apsolvent (prosjek ocjena 9,58).
Nakon završnog obraćanja dekana Tomaševića i čestitke diplomantima, akademija je završena pjevanjem pjesma na latinskom jeziku koja je proglašena za studentsku himnu „De Brevitate Vitae“ (o kratkoći života) koju je napisao bolonjski biskup Strada 1267. godine, a poznata je po početnom stihu: Gaudeamus igitur.
Na akademiji su nastupili Bogoslovski zbor „Koralisti“ i bogoslovski zbor „Stjepan Hadrović“ pod ravnanjem prof. Marka Stanušića.
Izvor: Crkva na kamenu/KTA
