ZAGREB – Mariju svi naraštaji zovu blaženom, ali ona također svaki naraštaj podsjeća da vjeruje da je blažen. Da, Marija je dobra majka i dobra učiteljica. Sada ostaje na nama da to od nje naučimo, rekao je čikaški nadbiskup i metropolit kardinal Blase Joseph Cupich predvodeći u srijedu 31. svibnja u zagrebačkoj katedrali euharistijsko slavlje u povodu proslave svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Prije početka euharistijskog slavlja kojim se već dvadeset i šestu godinu obilježava spomen na zaštitnicu grada Zagreba, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazao je kako smo večeras došli ovamo da pred čudotvornim likom Majke Božje od Kamenitih vrata iznesemo svoje osobne potrebe, da molimo za Crkvu, Domovinu i hrvatski narod, a posebno za naše obitelji. Lik Presvete Bogorodice s Djetetom u naručju, smješten u prolazu Kamenitih vrata, vjekovno je žarište okupljanja vjernika ili barem postaja na kojoj se s pouzdanjem zastane. Pozdravljajući predvoditelja slavlja, kardinala hrvatskih korijena Blasea Josepha Cupicha, kardinal Bozanić izrazio je radost što ni prekooceanska udaljenost nije bila zapreka da spremno prihvati poziv i podijeli s nama radost ovog slavlja, da osjeti bìlo naroda koji mu je darovao korijene, da osluhne miris zemlje na kojoj su svjetlo dana ugledali njegovi pređi.
Na početku homilije kardinal Cupich istaknuo je kako je njegovo srce naročito ganuto kada se sjeti vlastitih korijena u zemlji koju su njegovi djedovi i bake nazivali “Lijepa naša domovino”. Osvrćući se na pročitani evanđeoski tekst (Lk 1,39-56), rekao je da on govori o trima stvarima: o tome gdje Marija poučava; o tome kako ona poučava i što se događa kada ona poučava. Tek što joj je rečeno da će biti majka Spasiteljeva, da je ona ljubljena Božja kći, ona se – umjesto da ostane kod kuće i uživa u tome trenutku velike radosti – upućuje u žurbi, penje se u gorje, kako bi bila s bračnim parom, koji će u svojoj starosti rođenjem sina postati novom obitelji. Poruka je jasna – Marija poučava u obitelji, podsjećajući nas tako da je obitelj primarno mjesto na kojemu se uzajamno dijeli i prenosi Radosna vijest, Evanđelje. Ponekad je to lako izgubiti iz vidika, upozorio je kardinal. Može se razmišljati tako da se obitelji promatra tek kao društvenu ili gospodarsku sastavnicu, posebice jer se obitelji danas suočavaju s tolikim napetostima i izazovima, kao što su: nezaposlenost, naročito mladih ljudi, zatim slom međusobnih odnosa i promjene u društvu. No, Bog je od samoga početka imao puno veći plan za obitelji, one nisu samo gospodarska stvarnost, nego mjesto na kojemu najprije učimo o Božjoj ljubavi prema nama. Budući da se uspinje u gorje da bi bila s jednom obitelji, Marija danas sve nas u Crkvi poučava da ne bismo trebali štedjeti napore u podupiranju obitelji u njihovu plemenitom pozivu. Posebno bismo trebali doprijeti do onih obitelji koje proživljavaju najveće boli, koje se trebaju uspeti na najveća gorja, svladati najteže izazove, poput toga starijega bračnog para koji očekuje dijete, ili poput samohrane majke ili oca, ili poput obitelji razbijene razvodom i razdvajanjem. Svi su oni obitelji na različite načine, kazao je kardinal Cupich.
Ističući da Marija poučava tako da ohrabruje i donosi radost onima koji čuju njezin glas, podsjetio je da na taj način propovijedanja i poučavanja potiče i papa Franjo, potičući nas da poučavamo onako kako je to učinio Isus na putu prema Emausu. Ugrijao je srca one dvojice učenika i dao je da njihova srca i dalje gore tražeći više. Poput mnogih ljudi koji su u naše vrijeme napustili Crkvu, ti su se učenici udaljili od svoga doma. Isus nije grub prema njima, nego hoda s njima, uzdiže njihova srca, daje im novi razlog za nadu i radost. Nije pretjerano reći da je takav pristup poučavanja naučio od Marije, čiji je glas potaknuo čak i dijete u utrobi da zaigra od radosti, naglasio je predvoditelj slavlja.
Vidimo što se događa Mariji, kada poučava na takav način. Rečeno nam je da se Marija vraća kući, ali ona je preobražena. Više nije samo skromna sluškinja, koja živi anonimno u malome selu Nazaretu. Sada shvaća da ima mjesto u Božjemu planu. Zato kaže: “Od sada će me svi naraštaji zvati blaženom… jer velika mi djela učini Svesilni!” To nisu riječi ispunjene ohološću, nego riječi prepoznavanja da će ona dati jedinstveni doprinos Božjemu planu spasenja, istaknuo je kardinal Cupich te nastavio: Kao što svatko od nas, kao što cijela zajednica Crkve preuzima zadaću poučavanja, poput one koju je izvršila Marija, i mi moramo postati svjesni da u naše vrijeme imamo zadaću dati poseban doprinos Božjemu planu. Hoćemo li živjeti samo od prošlih žrtava naših predaka koji su nam prenijeli vjeru ili ćemo i mi dati svoj doprinos? To je pitanje za sve nas. To je pitanje za mlade ljude koje Bog može pozvati u svećenički ili redovnički život. To je pitanje za bračne parove koji počinju stvarati obitelj. To je pitanje za župljane koje Bog zove da se snažnije uključe u svoje župne zajednice i djela ljubavi. Kakav će doprinos dati naš naraštaj i koga će oni koji će doći nakon nas zvati “blaženima”?
U nastavku homilije kardinal je kazao kako će se krajem lipnja vratiti u svoju rodnu župu u Omahi, u državi Nebraski, kako bi prisustvovao 100. obljetnici otkako ju je utemeljila hrvatska iseljenička zajednica. Tom će prigodom, naglasio je, nove župljane, od kojih su mnogi uglavnom useljenici iz Meksika i Latinske Amerike, podsjetiti na brojne žrtve koje su podnijeli useljenici iz Hrvatske, kako bi izgradili župu koju su sadašnji doseljenici baštinili. Reći ću im da je najbolji način na koji mogu poštovati pretke svoje župne zajednice prihvaćanje Božjega poziva u ovo vrijeme, kako bi oni učinili isto, tako da oni koji će njih naslijediti jednoga dana zahvaljuju Bogu za njihove živote, istaknuo je kardinal Cupich. Zaključujući homiliju, podsjetio je da u zagrebačkoj prvostolnici susrećemo dragi lik blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, čiju kanonizaciju iščekujemo u radosnoj molitvi. On nam je primjer kako se tri točke o kojima sam govorio odražavaju u vjerničkome životu. Znamo da je svojom zauzetošću bio blizak ljudima koji su mu bili povjereni kao nadbiskupu i osjetljiv prema progonjenima, siromašnima i prema svima koji su bili u potrebi. A sve to, jer je prepoznao svoje mjesto u Božjemu planu i bio vjeran Božjemu pozivu. Njegova žrtva za druge, izrasla iz radosti služenje, prepoznata je u pobožnosti hrvatskih vjernika, koji svuda kamo odlaze i gdje žive sa sobom rado nose lik nebeske Majke i blaženoga Alojzija.
Proslava svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata završila je svečanom procesijom od zagrebačke katedrale do Kamenitih vrata, gdje je posvetnu molitvu predanja izmolio kardinal Bozanić, a završni blagoslov podijelio kardinal Cupich. Nakon pozdravnog govora kardinala Bozanića, u znak zahvalnosti za ovaj susret i na trajan spomen, čikaškom nadbiskupu uručio reljefni odljev u bronci lika Majke Božje od Kamenitih vrata, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.
Uz kardinala Bozanića, u koncelebraciji euharistijskog slavlja bili su riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, biskupi banjolučki Franjo Komarica, varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, križevački Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, dubrovački Mate Uzinić, vojni Jure Bogdan, gospićko-senjski Zdenko Križić, umirovljeni Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško, Mijo Gorski i umirovljeni Valentin Pozaić, savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi mons. Janusz Blachowiak, generalni tajnik HBK Petar Palić, provincijali redovničkih zajednica te oko stotinu svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Uz gradonačelnika Milana Bandića i predstavnike gradske vlasti, na misi su se okupili predstavnici brojnih gradskih udruženja, od vatrogasne postrojbe do braniteljskih udruga. Euharistijsko slavlje pjesmom je animirao Katedralni zbor pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.
Izvor: Crkva na kamenu/IKA