Vjerovati možemo samo dobrovoljno

Prelazimo na knjigu Zajedništvo u Crkvi. “U sakramentu euharistije susreću se nebo i zemlja.”[1] “Crkva nema svrhu sama u sebi.”[2] “Crkva postoji kako bi postojao prostor za savez između Boga i čovjeka.”[3] “Mi ne živimo vjeru kao hipotezu, nego kao sigurnost koja nosi naš život. Ako dvoje ljudi svoju ljubav promatra samo kao hipotezu koju uvijek iznova treba verificirati, oni je na taj način razaraju.”[4] “Bit teologije moguće je shvatiti samo ako se shvati bit vjere.”[5] “Nadovezujući se na Augustina, Toma najprije vjeru označava kao ‘mišljenje s pristankom’.”[6] “Svaka spoznaja pretpostavlja određenu sim-patiju spram onoga što se spoznaje. Bez određene nutarnje blizine, bez određene vrste ljubavi ne ćemo spoznati drugo i drugoga.”[7] “Toma navodi svetoga Augustina: sve drugo čovjek može činiti protiv volje, vjerovati može samo dobro-voljno.”[8] “Vjera je čin u kojemu sudjeluju sve čovjekove duševne sile.”[9] “Najdublja srž ljudske volje jest volja za srećom. Svekoliko se čovjekovo djelovanje i ponašanje u konačnici može svesti na volju za srećom.”[10] “Vjera ne dolazi od gledanja, nego od slušanja.”[11] “Vjera je hodočašće. Ona je i hodočašće mišljenja.”[12] “Tko gleda u povijest, ne gleda samo unatrag. On će tako bolje naučiti kako ići naprijed.”[13] “U procesu znanosti misao prethodi riječi. Misao se prevodi u riječ.”[14] “Danas velik dio evangeličkih teologa u različitu obliku priznaje da je Sola Scriptura neodrživo.”[15] Protestantizam ne priznaje crkvenu Tradiciju, nego “samo Sveto Pismo”, pa prema tomu sveti tekst može tumačiti svatko po vlastitu nahođenju. Iz ovoga su se razvile razne sekte. “Pismo nije meteorit pao s neba.”[16] Sveto je Pismo Objava Boga u povijesti. “Ljubav se pokazuje u postojanosti. Nije ju moguće spoznati samo po trenutku i u trenutku, nego upravo po tomu što ostaje, što uklanja kolebljivost i u sebi nosi vječnost – čime je dana i povezanost ljubavi i istine.”[17] “Bog kao Bog ne daruje ništa drugo osim Boga, sebe sama, a u tomu daruje sve. Ispravnom se kršćanskom molitvom stoga ne moli za bilo što, nego za Božji dar, koji je Bog, za njega.”[18] “Caritas ne stoji protiv prava, ona je samo sud, samo ona i upravo ona je Božji sud.”[19] “Pavao razgraničava vjeru koja spašava, od vjere koju imaju i demoni.”[20] “Crkva je Caritas.”[21] Ratzinger citira Augustina: “Koliko netko ljubi Crkvu, toliko ima Duha Svetoga.”[22] “Kretanje, koje čovjeka odvodi od istine o njemu samome, od istine općenito, nikada ne može biti sloboda, jer razara čovjeka, otuđuje ga njemu samome.”[23]