ŠIROKI BRIJEG – U petak, 12. svibnja 2017., završena je u Širokom Brijegu izložba skulptura Moj svijet kipara Grge Mikulića iz Kočerina, koja je bila otvorena 26. travnja u širokobriješkoj Gradskoj knjižnici. Tu su izložena umjetnička djela što su nastajala u dokolici, i to od gline, kamena i drveta. Posebnu pozornost posjetitelja, prema iskazu organizatora, privlačili su kameni likovi Krista Raspetoga, sv. Franje, kardinala Stepinca, fra Didaka Buntića, fra Dominika Mandića, fra Grge Martića, sv. Majke Terezije, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, kipareva oca i majke, kao i one skulptorice Širokobriježanke babe Penavuše. Također su se zaustavljali pogledi pohoditelja na posebnim Grginim djelima, od kojih svakako valja spomenuti Pietu (Sažalna, Sućutna, Samilosna) koja je izrađena od drveta, zatim lik sv. Franje, te lik Isusa koji u lađici zaustavlja oluju. Sva ta tri djela puna su dinamike koja odgovara datim trenutcima (Pieta – Mrtvi Krist u naručju svoje Majke, sv. Franjo u molitvenom zanosu i Krist koji stišava oluju na moru).
Kipar Grgo je podosta vremena utrošio u svoje uratke, a u tome radu rojile su se mnoge misli i meditacije što ih je unosio u zadanu tvar; lakše u glinu, nešto teže u drvo a najteže u kamen živac. Trudio se doći do kraja u svojim izražajnim mogućnostima i u tome je uspio, na čemu bi mu mogao pozavidjeti i njegov rođeni brat kipar Anđelko. ”Kamen, drvo i glina materijali su u kojima je ispisana ljudska povijest. Upravo te materijale koristi Grgo Mikulić izrađujući svoje skulpture kojima ponovo budi prošlost, a sadašnjosti otvara put u budućnost. Čitav Grgin kiparski opus može se svesti pod nazivnik ‘Vjera, Domovina i Čovjek’. A u svemu teme opet Čovjek”, piše, između ostaloga, u povodu ove izložbe Moj svijet širokobriješki slikar Srećko Slišković.
U ovoj prigodi predstavljena je i najnovija knjiga kipara i pisca Grge Mikulića s naslovom Umizmi(to je nešto između crtice, aforizma i mudroslovice, umizmi su misaone tvorevine uma), za koju je svoj prikaz napisao dr. fra Ivan Dugandžić, koji, između ostaloga, piše: ”Budući da Mikulićevi umizmi govore kristalno jasnim jezikom i da je njihova poruka lako shvatljiva, ne treba o njima puno teoretizirati. Time bi ih se moglo samo razvodniti i otupiti njihovu oštricu. Umjesto toga, navest ćemo samo neke od njih, kako bi čitatelj osjetio ono što smo o njima već kazali, njihovu izvornost i mudrost koja iz njih progovara. Primjerice da ‘više vrijedi jedna dobra misao, nego loš roman’. Dok mnogi, zahvaćeni konzumerističkim duhom današnjeg vremena, misle da je smisao života u posjedovanju i uživanju materijalnih dobara, Mikulić im umno poručuje: ‘U životu se može kupiti sve, osim života.’ Boreći se za sumnjive vrijednosti u životu, mnogi nisu svjesni da je ‘život najvrjednija stvar koju imamo, ali ne posjedujemo’. Mikulić se i ranije okušao u duhovitom opisu ljudi svog zavičaja, njihovih običaja i odgovora na izazove života. Ovoga puta svoja razmišljanja nudi u književnom obliku, koji je najsličniji aforizmu, a po sadržaju i poruci biblijskim mudrim izrekama.“
Grgo Mikulić je rođen 4. travnja 1960. u Kočerinu, općina Široki Brijeg, gdje je i završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju je pohađao u Širokom Brijegu od 1975. do 1979. god. God. 1983. diplomirao je turizam na Ekonomskom fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Nakon završenog Fakulteta vraća se u Hercegovinu, a, zbog nemogućnosti zaposlenja u Hercegovini, 1986. god. odlazi u Split gdje nalazi posao. Od 1990. do 1994. god. živi u Dubrovniku kada se opet vraća u Hercegovinu, u Široki Brijeg. God. 1998. utemeljio je nakladničko poduzeće Gral Široki Brijeg gdje je kao vanjski suradnik urednik nakladništva. Pisanjem se bavi od studentskih dana. Tek 2003. god. priređuje zbornik radova o Janku Bubalu, koji je objavljen kao četvrta knjiga u Sabranim djelima Janka Bubala. God. 1994. priređuje zbornik radova Viganj i njegovo doba u kojemu su objavljeni radovi sa znanstvenog skupa koji je održan na Kočerinu u prigodi 600. obljetnice prvog pisanog spomena imena Kočerin i nastanka Kočerinske ploče. God. 2008. objavljuje turistički vodič Regija Hercegovina (hrvatski, engleski i talijanski), 2009. god. zbirku proze Priče i legende iz Hercegovine, zbirku pjesama Plamičci i iskrice, te pripovijetku Učitelj pravde.