VIR – U susret blagdanu sv. Jure koji se u Viru kraj Posušja slavi u petak 23. travnja, te 150. obljetnici osnutka župe, u srijedu, 21. travnja, svetu Misu predslavio je uz koncelebraciju mnoštva svećenika mostarsko-duvanjski biskup u miru, monsinjor Ratko Perić. On je u svojoj propovijedi govorio o svetom Juri ističući da je mučeništvo podnio jer se nije htio pokloniti nikome drugome osim Isusa Krista. Govoreći o njegovu prikazu u borbi sa zmajem, kazao je da je sveti Jure simbolično ubio zmaja iz bezdana te tako pokazao da njegov Bog nije bio car Dioklecijan pred kojim nije htio kleknuti.
Nakon svete Mise u župnoj crkvi su predstavljene dvije monografije koje su urađene povodom 150. obljetnice osnutka župe svetoga Jure u Viru. Prvu monografiju napisao je fra Robert Jolić s naslovom Sto pedeset godina župe Vir kod Posušja, dok je drugu napisao nekadašnji virski župnik, don Ilija Drmić. Naziv monografije je Ljetopis pisan srcem. Župa Vir 50 godina u crkvenom i društvenom tisku (1971.-2021.).
U kratkom uvodu župnik župe u Viru don Marin Krešić kazao je nekoliko riječi. “Ovo su dvije vrijedne monografije, mnogo truda, rada i žrtve uloženo je u ove dvije knjige dvojice svećenika koji su nas ovako lijepo obdarili. Vjerujem da su pisane srcem. Kažu da ono što se nije zapisalo, nije se ni dogodilo. Mi imamo zapisano sve što se u ovih 150 godina događalo. Nadamo se da kad se budu budući jubileji slavili, neki će drugi imati izvore iz kojih će crpiti”, kazao je don Marin.
Govoreći o monografiji Sto pedeset godina župe Vir kod Posušja fra Robert Jolić kazao je da kao nikada dosada imao je problema s izvorima, jer kao znanstvenik želio je raditi na temelju izvora. “Bilo je puno poteškoća, a najveća je na žalost bila što nitko dosada, do don Ilije, nije vodio župni ljetopis ili kroniku, a to je ipak za ovakve monografije najvažniji izvor. Spisi ili dokumenti u župnom arhivu su prilično šturi i postoje tek od 1960. godine, a i to tek ponešto. Tek u novije vrijeme postoji ono što je trebalo postojati puno duže razdoblje. Stanje duša i kartoteka, mislim na aktivne, ne postoje sve do danas. Najveći izvor bio je arhiv Biskupskog ordinarijata u Mostaru, ali i tu je nedostajalo nekoliko ključnih godina iz prijelaza iz 19. u 20. stoljeću. Arhiv Hercegovačke franjevačke provincije nešto dokumenata ima i to do 1902. godine dok su župu vodili franjevci Hercegovačke franjevačke provincije. Korištena je sva raspoloživa literatura i na kraju je čini mi se ispalo puno bolje nego što sam očekivao zbog nedostataka izvora. Također, imali smo problem i s fotografijama, ali nam je tu pomogao Mate Stipić koji nam je ustupio doista dobre fotografije. Ja sam imao fotografije župe iz zime, no kako je blagdan svetoga Jure u proljeće kada je sve zeleno, nekako nam nisu odgovarale fotografije slikane zimi”, kazao je fra Robert Jolić. Monografija je podijeljena na pet poglavlja. Prvo poglavlje je opća i crkvena povijest do 1871. godine kada je župa osnovana. Drugo poglavlje obuhvaća osnutak župe. Treće poglavlje je život i smrt u kojem se govori o demografskim kretanjima u župi. Rodoslovlja je obradio Josip Ivančić koji je na posebnom DVD-u koji je prilog monografiji obradio na stotine tisuća podataka iz matičnih knjiga koje je ubacio u kompjuter. Četvrto poglavlje su ljudi i događaji, a obuhvaća sva duhovna zvanja koje je dala župa Vir, kao i sve svećenike, redovnike i kapelane koji su djelovali u župi i njihove životopise. U petom, posljednjem poglavlju tema je školstvo na području župe. Fra Robert je istaknuo brojne ljude koji su pomogli u izradi monografije, prije svega bivšega župnika don Iliju Drmića na čiju je inicijativu monografija i nastala.
Drugu monografiju priredio je nekadašnji virski župnik, don Ilija Drmić. Naziv monografije je Ljetopis pisan srcem. Župa Vir 50 godina u crkvenom i društvenom tisku (1971.-2021.). U ovoj monografiji su članci zadnjih 50 godina ove župe u crkvenom i društvenom tisku, od prvoga članka što ga je napisao don Tadija Pavlović 1971. god. i objavljen je u prvom broju tada novopokrenutoga lista Naša ognjišta, zatim raznih autora u drugim listovima, a osobito u listu Crkva na kamenu u kojem je djelovao i don Ilija dugi niz godina i pisao o ovoj župi. “Ova knjiga, osim povijesnog uvoda u cijeli posuški kraj, ima ljetopisne zapise od 1971. do 2021. godine, naime opisane događaje i mnoge povijesne činjenice u tome razdoblju iako zapravo seže do proljeća 2020. godine kada je složena. Trebalo je podosta vremena za čitanje, kao što će trebati i svima koji nabave ne samo ovu, nego zapravo ove dvije knjige o župi, a to je veliki Božji dar svim župljanima ovdje i drugdje, a čitanje je lijep čin i doživljaj za sve ljubitelje povijesti kako u pripremi, a još više za vas nakon što su knjige objavljene u ovim svojim oblicima i sa svim sadržajima i slikama”, kazao je don Ilija. Govoreći o monografiji koju je napisao fra Robert Jolić, don Ilija je kazao da je ova monografija uistinu na najbolji mogući način ispisana i ispripovijedana povijest ove župe od samostalnosti. U njezin sadržaj unesene su i povijesti okolnih župa: Podbile, Vinjana, Imotskog, Ričica, Posušja, Zagorja, Podzavelima kao i mnogih drugih povijesnih činjenica i to sustavno i lijepo povezano, te ugodno za čitanje i razmišljanje.
Potom se obratio mostarsko-duvanjski biskup u miru msgr. Ratko Perić koji je govorio o duhovnim zvanjima koja je dala župa Vir. “Postoje dvije vrste župa: fiksna i mobilna. Fiksna je ova crkva, župni ured i sve ovo što je fra Robert govorio, a mobilna je ova knjiga čiji će sadržaj otići u svijet. Jedna se župa procjenjuje u duhovnom smislu koliko je dala duhovnih zvanja. Koliko je sama rodila, odgojila i darovala plodove Božanskoga srca. Koliko je kandidata jedan župnik nastojao poslati u sjemenište, koliko je njegovao svoje vlastito duhovno zvanje i to prenio dječaku ili djevojčici na vjeronauku koji bi izrazili želju poći za Isusom. Fra Robert je sadržajno i enciklopedijski napisao o 25 duhovnih domaćih zvanja i 33 kapelana i župnika izvana. Osam je franjevaca podrijetlom iz župe: pet svećenika i tri brata i svi su Budimiri osim fra Ante Protrke. Pet je svjetovnih svećenika, dva pokojna oba Budimiri i tri živa; don Ante Đerek na Gabeli, don Božo Polić u Njemačkoj i don Andrej Lažeta u Sloveniji koji je 2015. godine slavio mladu Misu, i najmlađe duhovno zvanje iz župe. Nije odavde, ali su mu roditelji iz Vira. Dvanaest je sestara iz župe u raznim družbama, pet preminulih i sedam živih. Najmlađa je sestra Valerija u Zagrebu s vječnim zavjetima iz 1997. godine. Otkrivatelj duhovnih zvanja svakako je bio don Tadija Pavlovića koji je bio kapelan 1961., župnik od 1964. do 1977. godine. U vrijeme njegova djelovanja opredijelilo se za duhovno zvanje 13 osoba. Kada već spominjemo imena, ne smijemo popustiti spomenuti fra Juru Budimira koji je živio od 1815. do 1903. godine. Bio je nepismen, ali je bio hrabar i vjeran domoljub. On je zajedno sa skupinom hercegovačkih franjevaca predvođenih fra Anđelom Kraljevićem 1844. godine došao na Čeringaj na golu podinu”, istaknuo je msgr. Perić. Za kraj je istaknuo da je danas pad duhovnih zvanja rezultat ovoga današnjeg svijeta. “Od travnja prošle godine do travnja ove godine kod nas umrlo 16 svećenika, a u istom razdoblju je ređeno 7 svećenika”, istaknuo je biskup Ratko.
Župa svetog Jure u Viru nastavlja s pripremama za blagdan svoga zaštitnika. Iako je bilo predviđeno da posljednju Misu devetnice i Misu na sam blagdan svetog Jure predmoli mostarsko-duvanjski biskup msgr. Petar Palić, tako ipak ne će biti. Umjesto biskupa Palića, posljednju Misu devetnice, u četvrtak 22. travnja predslavit će kotorski biskup mons. Ivan Štironja, dok će na sam blagdan sv. Jure središnje misno slavlje predmoliti generalni vikar mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić.
Spomenimo i za kraj da je program predstavljanja monografija u Viru vodila Miljenka Koštro.
Izvor: Crkva na kamenu/http://www.radioposusje.ba/
