VATIKAN – Gotovo 400 milijuna kršćana, odnosno jedan od sedam kršćana u svijetu, žrtva je progona ili nasilja. Oni su najprogonjenija vjerska zajednica na svijetu. U 2025. godini zbog njihove je vjere ubijeno gotovo 5000 vjernika. To znači 13 dnevno – upozorio je nadbiskup Ettore Balestrero, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima. Oni koji su ubijeni zbog svoje vjere mučenici su u etimološkom smislu te riječi: svjedoci svojega vjerovanja koji utjelovljuju vrijednosti koje prkose logici moći – istaknuo je nadbiskup Balestrero, te dodao da su s gledišta međunarodnoga prava oni žrtve skandaloznoga kršenja ljudskih prava. Dužnost je države – napomenuo je – zaštititi slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, što uključuje sprječavanje trećih strana da krše to pravo. To znači da mora zaštititi vjernike koji su meta napada, i to prije, tijekom i nakon njega. Međutim, nekažnjivost je i dalje jedno od najozbiljnijih pitanja u globalnom kontekstu vjerskoga progona. Nadbiskup Balestrero izrazio je duboku zabrinutost za milijune vjernika koji su zbog svojih vjerskih uvjerenja žrtve fizičkoga nasilja, podčinjavanja, nezakonitoga pritvaranja, oduzimanja imovine, ropstva, prisilnoga izgnanstva, pa čak i ubojstva. Ta pošast – primijetio je – pogađa sve zemlje. Prema izvještaju Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a o zločinima iz mržnje, samo je u 2024. godini u Europi zabilježeno više od 760 zločina iz mržnje prema kršćanima. Stalni promatrač je istaknuo i druge, suptilnije i često tihe oblike zlostavljanja koje statistike ne mogu lako utvrditi. Među njima je i jedna vrsta uljudnoga progona, koji često poprima oblik diskriminacije kroz postupnu marginalizaciju i isključivanje iz političkoga, društvenoga i profesionalnoga života, čak i u tradicionalno kršćanskim zemljama. On poprima također oblik odmjerenijih restrikcija i ograničenja, na temelju kojih pravne norme i administrativne prakse ograničavaju ili zapravo poništavaju zakonski priznata prava pretežno kršćanskoga stanovništva, čak i u nekim dijelovima Europe. (KTA/Cnak)
Izvor: Crkva na kamenu