Arhitektonske promjene koje je Mostar doživio u drugoj polovici 19. stoljeća, širenjem izvan dotadašnjih gradskih zidina, planskom urbanizacijom širokoga predjela zapadno od Neretve, rezultirale su slikom i ambijentom istinskoga srednjoeuropskoga grada. Zasluge za to pripadaju onodobnim gradskim vlastima koje su za te poslove znale angažirati neke od ponajboljih arhitekata, a koji su taj posao obavljali stručno, a kako se vidjelo – pojedini među njima i s osobitom ljubavlju prema ovom gradu. Jedan od zasigurno najzaslužnijih za urbanističko rješenje Mostara, prilagođavajući konstantno ovaj grad onodobnim europskim standardima, bio je dugogodišnji gradski mjernik inž. Miloš Komadina.
Zaslužan za urbanističko rješenje Mostara
Rođen 14. rujna 1856. u Rastattu, u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, od oca Miloša st. i majke Filipe rođ. Birnstil, na krštenju je dobio ime Miloš Stephan Filip Franz Komadina. Nakon završene Politehničke škole u Zürichu, a potom Carske i kraljevske visoke tehničke škole u Beču 1880., u kolovozu iste godine namješten je u Građevinskom odsjeku Zemaljske vlade u Sarajevu. Već godinu kasnije angažiran je na uređenju cesta kroz Hercegovinu, gdje se upoznaje s onodobnim prilikama, ljudima, ali i mediteranskom klimom, koja mu je osobito pogodovala. Nedugo potom biva premješten u Okružnu oblast u Mostaru, a već 1884. preuzeo je dužnost mostarskoga gradskog mjernika. Počevši od tada, ovaj je neumorni graditelj kroz nekoliko nadolaznih godina, ponajprije svojim arhitektonsko-urbanističkim rješenjima, u život grada Mostara unio dah zapadne civilizacije. Međutim, uza svoje primarne poslove, u ovom je gradu utemeljio i vatrogasno društvo, biciklistički klub, pridonio je osnutku teniskoga kluba, kao i drugih ovom gradu dotad nepoznatih sadržaja.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju.
Izvor: Crkva na kamenu