Svjesni da se sokolski pokret vodi starogrčkim idealom U zdravom tijelu zdrav duh, mostarski su sokolaši toj krilatici posvećivali punu pozornost. U tom smislu, a s obzirom na to da domaće snage nisu bile obrazovane za učitelje tjelovježbe, članovi Uprave mostarskoga Hrvatskog sokola posežu – današnjim rječnikom rečeno, za pojačanjima pa iz Zagreba u Mostar dolazi Adam Škrtić, dugogodišnji član zagrebačkoga Sokola i vrsni gimnastičar. Uz njega društvu pristupa i Gerardo Dračić, još jedan službenik koji se športom ozbiljno bavio još u Hrvatskoj, a kako je od prije u Mostaru angažiran Stjepan pl. Kuštreba, stvoreni su preduvjeti da društvo još snažnije napreduje na športskom planu. Rezultate stalnoga rada Hrvatski je sokol pokazivao na javnim vježbama, bilo na izletima u okolici Mostara ili u vlastitoj gombaonici, pripremajući se za najvažniji događaj u svojoj, više od desetljeća dugoj povijesti – nastup na Petom sokolskom sletu u Pragu, gradu u kojem se razvila ideja slavenskoga sokolstva i sveslavenskoga sokolskog jedinstva. Na tom velikom športskom događaju, održanom posljednjih dana lipnja 1907. godine, mostarski se Hrvatski sokol predstavio s pet članova, i to kao jedino hrvatsko sokolsko društvo iz Bosne i Hercegovine.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju.
Izvor: Crkva na kamenu