Misa za žrtve Bleiburške tragedije

Foto: IKA

UDBINA – Svečanu Misu za žrtve Bleiburške tragedije i Hrvatskoga križnog puta u subotu 14. svibnja u Svetištu hrvatskih mučenika na Udbini predvodio je đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić. Na Misi su koncelebrirali predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, generalni tajnik HBK preč. Krunoslav Novak i brojni svećenici.
U pozdravu prije Mise biskup Križić istaknuo je da su se okupili u svetištu na Udbini moliti i Bogu prikazivati sve žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća napose žrtve Bleiburga i Križnoga puta. “Hrvatska biskupska konferencija odlučila je da komemoracija ovih žrtava i ove godine bude na Udbini. Mogla bi biti i na mnogim drugim mjestima jer nema dijela naše domovine koji nije obilježen križnim putem tih žrtava. U kojem god dijelu naše domovine bi se obilježavao ovaj spomen, ne bi bilo neprikladno. Za sada je to u svetištu koje nosi naziv Crkva hrvatskih mučenika. Naš narod ima više mučenika koje je Crkva službeno proglasila svetim ili blaženim, ali sve se nevine žrtve ljudske povijesti s pravom mogu nazvati mučenicima”, rekao je biskup Križić.
Na početku misnoga slavlja biskup Ćurić rekao je kako su se okupili na Udbini “da se u krilu svoga naroda zajednički spomenemo događaja koji su duboko urezani u povijesni hod našega naroda, obilježavajući 77. obljetnicu od kada je nepregledna kolona izbjeglica, vojnika i civila, koja je iz naših gradova i sela na samom kraju Drugoga svjetskog rata krenula prema Austriji, nadajući se zaštiti tadašnjih zapadnih savezničkih snaga, bila predana partizanskoj vojsci Jugoslavije 15. svibnja 1945. nadomak austrijskoga gradića Bleiburga, nedaleko od granice sa Slovenijom. Bili su tu jednim dijelom i pripadnici drugih naroda. Za tisuće i tisuće naših sunarodnjaka bio je to početak novih tragičnih događaja. Započelo je ono što naša povijest pamti kao ‘Hrvatski križni put'”. Izrazio je zahvalnost što ih, “nakon višedesetljetne zabrane i nametnute šutnje, smijemo spominjati, ostajući zgranuti načinom i silinom kojom su bili pogubljeni i do kraja obespravljeni i što danas možemo slobodno i naglas za njih moliti, kako nas na to pred smrću svakoga čovjeka trajno potiče kršćanski poziv”.
U homiliji se osvrnuo i na obilježavanje obljetnice smrti kardinala Alojzija Stepinca 10. veljače 1981. kada je narod dupkom ispunio zagrebačku katedralu. “Njegov je primjer, životni put i povijesne prilike polagano i razgovjetno tumačio tadašnji nadbiskup Franjo Kuharić. Zapazio sam tada i jednu posebnu rečenicu: ‘Ima grobljâ na kojima nema spomenika, ima žrtava pokrivenih šutnjom’. Nisam tada mogao dokučiti njezino značenje. Puno toga tada, kao gimnazijalac 2. razreda, još nisam mogao razumjeti, ali sam s nekom dubokom, makar do kraja neobjašnjivom sigurnošću osjećao da sam uključen i da slijedim bȉlo života i povijesnoga hoda svoje Crkve i svoga naroda. Tek sam kasnije mogao razumjeti što se događalo neposredno poslije 2. svjetskoga rata kad se 15. svibnja 1945. dogodio Bleiburg i započelo novo tragično razdoblje, teška i masovna stradanja na ‘Hrvatskom križnom putu’. U spomenutoj misi na Stepinčevo ’81. sluga Božji kardinal Franjo jasno je naznačio da je riječ o izvanredno složenom tragičnom vremenu, naglašavajući da ‘za Crkvu i za narod, nije bilo težega razdoblja nego što je bilo baš vrijeme prije Drugoga svjetskog rata, za vrijeme rata i neposredno poslije rata’. To je vrijeme – veli nam kardinal Franjo, ‘u koje su se ubacili suprotni računi i ambicije, sile i interesi, stare nepravde i nove osvete, vrijeme u kojem su se hrvali svjetovi.’ (usp. F. Kuharić, Stepinčevo 1981.)”, istaknuo je biskup.
Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor “sv. Ante” s Humca. Program komemoracije počeo je molitvom križnog puta koju je predmolio župni upravitelj u Krašiću vlč. Ivan Vučak sa svojim župljanima.
Obilježavanje 77. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnoga puta hrvatskoga naroda u svibnju 1945. godine organizirao je Počasni bleiburški vod, suorganizator u liturgijskom dijelu je u ime Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, pokrovitelj je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor BiH. Komemoracija će se 29. svibnja održati i u BiH.

Izvor: Crkva na kamenu