Unatoč tako dugoj povijesti bosanskohercegovačkog rudarstva, zanimljivo je da je rad mostarskoga Rudnika mrkog ugljena započeo relativno kasno – tek u svibnju 1919. godine. Iako je neupitno da se na području Mostara, ponajprije njegovih zapadnih i sjevernih predgrađa, iz jama i površinskih kopova i ranije vadio ugljen, što je bio i povod za izradu planova za ozbiljniju eksploataciju koji sežu u prve godine austrougarske uprave, prva prava istraživanja započela su u ranu jesen 1918. godine. Nakon punih osam mjeseci rada na području mostarskoga naselja Vihovići, na dubini od 54 metra otkriven je četiri i pol metra debeo sloj ugljena, koji je, prema sudu ondašnjih stručnjaka, bio izvrsne kvalitete i među najboljima u Bosni i Hercegovini. Samo mjesec dana poslije, pod budnim okom željezničarskog natpovjerenika inž. Roberta Ramsauera, ugljen je iz ovoga rudnika testiran na vlakovima između Mostara i trebinjskoga Huma pa je život mostarskoga ugljenokopa mogao početi.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju.
Izvor: Crkva na kamenu