VATIKAN (KTA) – U jutarnjim satima u ponedjeljak, 6. svibnja 2024., papa Franjo primio je u svečanu audijenciju biskupe Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine tijekom njihova službenog pohoda “ad limina Apostolorum” (na apostolske pragove) koji je trajao od 3. do 8. svibnja 2024. Sudjelovali su svi članovi: predsjednik BK BiH, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, biskup banjolučki mons. Željko Majić i pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.
U srdačnom razgovoru svaki od četvorice članova Biskupske konferencije BiH uzeo je riječ te progovorio o stanju u svakoj pojedinoj biskupiji. Nadbiskup Vukšić je ukratko predstavio stanje u Bosni i Hercegovini te posebice istaknuo važnost izgradnje mira.
Sveti Otac se zanimao za prosjek starosti stanovnika Bosne i Hercegovine nakon čega su ga biskupi detaljnije upoznali s ratnim i poratnim stradanjima, ali i o odlasku posebno mladih ljudi. Razgovarali su o svećeničkim i redovničkim zvanjima. Sa žaljenjem je konstatirano da se broj duhovnih zvanja smanjuje ne samo u BiH nego i u mnogim dijelovima svijeta. Biskupi su istaknuli zauzetost brojnih svećenika, redovnika i redovnica ne samo tijekom teškoga ratnog vremena devedesetih godina prošloga stoljeća nego i u poratnom vremenu sve do danas. Sa žaljenjem su istaknuli da se brojne župe nisu oporavile nakon ratnog progona. Također su istaknuli zauzetost brojnih kateheta i katehistica koji kroz vjeronauk u školi, a mnogi od njih i u životu župne zajednice daju trajan doprinos rastu vjere u svakodnevnom životu posebno djece i mladih. Bilo je riječi i o prošlosti te aktualnom stanju u župi Međugorje te potrebi da se pastoralno skrbi za vjernike koji tamo dolaze stavljajući poseban naglasak na sakrament pomirenja.
Biskupi su upoznali Svetog Oca da su u subotu, 4. svibnja 2024. slavili svetu Misu u crkvi Ara coeli u povodu 600. obljetnice kraljice Katarine te kazali da je posljednje godine svoga života proživjela uz potporu tadašnjih dvojice papa te ostavila bosansko kraljevstvo Svetom Ocu ako se njezina djeca ne vrate na kršćanstvo.
Nadbiskup Vukšić predao je Svetom Ocu svoj pisani govor u kojem je, između ostalog, napisao: “Počašćeni što u ovim vremenima možemo svjedočiti vjeru u Krista, nadahnuti i nošeni nadom u Božju Providnost, s pouzdanjem koračamo prema budućnosti. Jednako smo svjesni da u traženju mogućeg rješenja složenog problema u Bosni i Hercegovini treba uzeti u obzir mnoge elemente. Ključno je i nastojimo staviti snažan naglasak na brigu o katolicima koji ostaju, zaustaviti njihovo iseljavanje i povećati natalitet. Zatim, od temeljne je važnosti zaustavljanje procesa novog iseljavanja. Jednako je važno stvoriti ozračje sigurnosti svih vrsta u našem društvu, kako za pojedince tako i za sve etničke i vjerske zajednice; jednako je potrebno graditi međusobno povjerenje i društveni sklad. U tom kontekstu posebno bi bilo korisno povećati političku i pravnu sigurnost cjelokupnog društva, ojačati dijalog i slogu, smanjiti političke napetosti, stati na kraj prijetnji novih sukoba i ostvariti ustavno-pravnu jednakost za sve, korist od ekonomskog razvoja. U tom smislu, u cilju zaštite ljudskih prava svakog čovjeka i uspostave socijalne pravde, otklanjanja svih opasnosti od oružanih sukoba i očuvanja mira, podržavamo nastojanja da se ubrza proces pune integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i zahvaljujemo Svetoj Stolici za sve što će doprinijeti da se to što prije dogodi”, stoji u napisanom govoru nadbiskupa Vukšića.
“Sveti Oče! Zahvaljujući Vam na očinskoj pažnji kojom ste nas primili i kojom pratite život naših partikularnih Crkava, u ime svih članova naših biskupija, obećavamo Vam naše molitve za Vaše plodno služenje Crkvi Kristovoj, cijelom čovječanstvu i svakom stvorenju. Sve u sinovskoj odanosti, u odanosti Katoličkoj Crkvi i u vjerskoj poslušnosti koja se duguje Petrovom nasljedniku.
I povijesni dodatak: ove godine obilježava se 600. obljetnica rođenja bosanske kraljice Katarine. Nakon što je zauzeto Bosansko kraljevstvo i zarobljena njezina djeca morala je pobjeći i iseliti se u Rim. Podupirana od papa do kraja, umrla je u Rimu 1478. Potom je pokopana u crkvi Ara coeli gdje smo slavili Misu u subotu navečer. No, Katarina je prije smrti napisala oporuku u kojoj je izrazila želju da joj se djeca vrate iz zarobljeništva i da će im, ako se vrate, ostaviti Kraljevstvo. A ako se ne vrate, tako je zapisala, ostavit će Kraljevstvo Papi i njegovim nasljednicima, a budući da se njegova djeca nisu vratila, Vi biste, Vaša Svetosti, moglo bi se reći u šali, u određenom smislu bili također ‘naš kralj'”, kazao je Nadbiskup na što se Papa srdačno nasmijao.
Biskupi BK BiH započeli su svoj pohod 3. svibnja misnim slavljem na grobu sv. Petra u njemu posvećenoj bazilici u Rimu. Misno slavlje predvodio je nadbiskup Vukšić u zajedništvu s ostalim članovima BK BiH. U subotu, 4. svibnja, biskupi iz BiH slavili su Euharistiju u crkvi Ara coeli u Rimu u kojoj se nalazi grob kraljice Katarine. U nedjelju, 5. svibnja, u popodnevnim satima u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima biskupi su u zajedništvu s hrvatskom rimskom zajednicom proslavili blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića i bl. Ivana Merza, u ponedjeljak, 6. svibnja, slavili su svetu Misu u bazilici sv. Pavla izvan zidina, a u utorak, 7. svibnja, u bazilici Svete Marije Velike. Posjet Rimu završen je misnim slavljem u srijedu, 8. svibnja, u bazilici sv. Ivana Lateranskoga.
Papa Franjo primio biskupe BK BiH tijekom pohoda “ad limina”
