MOSTAR – Katehetski ured hercegovačkih biskupija na čelu s dr. sc. don Antom Pavlovićem organizirao je stručni skup vjeroučitelja u Caritasovu duhovno-edukacijskom centru Emaus u Bijelom Polju/Potoci kod Mostara.
Tema ovogodišnjega skupa bila je “Stručne kompetencije vjeroučitelja u svijetlu novog Kurikula Katoličkog vjeronauka u školi u BiH”. Prigodnim riječima skupu se obratio i biskup Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petar Palić. Skup je organiziran u suradnji sa Zavodom za školstvo Mostar na čelu s ravnateljem Željkom Ćorićem uz kojeg je bio i savjetnik za vjeronauk Željko Bušić, i Zavodom za odgoj i obrazovanje Široki Brijeg/Livno na čelu s ravnateljicom Jadrankom Bošnjak.
Stručne teme usavršavanja i razvoja kompetencija imali su dr. sc. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske i na temu “Digitalne kompetencije te ključne vještine i Alati (vjero)učitelja u školskoj nastavi” obrazložio je dr. sc. Marko Odak, izv. prof., prodekan za znanost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Biskup Petar je ovom prigodom rekao da u ovo vrijeme kada mnogi mladi tragaju za smislom, a društvo se osjeća iscrpljeno, važno je navijestiti Uskrsloga Krista. U vjeronaučnoj stvarnosti, od učionice do hodnika i razgovora s roditeljima, među kolegama treba biti svjetlom vjere i sol zemlje. Zato je važno da vjeroučitelji imaju tu toplinu, strpljenje i budu putokaz za taj susret, poručio je biskup Petar. Biskup je također govorio i o oproštaju s papom Franjom i njegovim riječima i gestama koji je pozivao na milosrđe i osjećaj za malene. U vremenu u kojem suvremeni čovjek ne voli tišinu, znao je govoriti tiho ali su mu riječi bile snažne, zaključio je biskup Petar.
Doktorica Sabina Marunčić je govorila o prednostima i nedostatcima kompetencijskog pristupa istkavši kako su mu nedostaci prenošenje ekonomskih načela u odgoj i obrazovanje, kao i usmjerenost na učinkovitost, a to je za vjeronauk često teško valorizirati. Tu je i nedostatak što se produbljuje socijalna nejednakost pojedinca i društva, gleda se učinak a na marginama mogu ostati socijalni učinci i vrijednosti.
Profesor dr. Marko Odak je dosta detaljno govorio o digitalizaciji nastave i alatima koji pomažu bolju fokusiranost mladih i studenata u poučavanju. Učenik i student je u središtu poučavanja i novi modeli izvođenja nastave traži digitalne kompetencije kao i novi alati za učenje. Istaknuo je kako statistički podatci govore o lošim učincima poučavanja u vrijeme pandemije, ali da su naši nastavnici dobri, samo da imamo problem sa materijalnim uvjetima i nismo dovoljno pripremljeni za takav pristup. Govorio je i o „teškim torbama“ kao i sve većem izazovu slabije komunikacije djece i mladih gdje je sve veća potreba za logopedima.
Predstojnik don Ante Pavlović govorio je o samom Kurikulu i novim tehnologijama poučavanja. „Digitalna kultura, informacijske i komunikacijske tehnologije, društveni mediji, digitalni uređaji potpomažu napore oko suradnje, zajednički rad, razmjenu iskustava i uzajamno poznavanje. Osim što su sredstvo evangelizacije, društvene mreže mogu biti činilac ljudskog razvoja“, istaknuo je između ostalog predstojnik dr. Pavlović.
Izvor: Crkva na kamenu
