STOLAC (KIUM) – U organizaciji Matice hrvatske Stolac i općine Stolac u srijedu, 20. studenoga 2021. u 20,00 sati u biskupijskom centru “Sarsenterum” u Stocu predstavljena je knjiga Stojana Raguža Gunjinovića Etnografija Hrvata katolika u Humnini od početka XVII. do kraja XX. stoljeća u nakladi Matice hrvatske Stolac. Knjiga se sastoji od 336 stranica tvrdog uveza, tisak: Suton d.o.o., Široki Brijeg.
Kako je ravnatelj Centra don Ante Luburić bio službeno odsutan, u njegovo ime prisutne je pozdravio don Ivo Šutalo, bivši ravnatelj “Sarsenteruma”, dok je u ime Matice hrvatske Stolac prisutne pozdravio Mladen Bošković. Voditeljica ovoga cjelovečernjega kulturnog programa bila ja Antonela Papac. Djevojačka skupina iz Stoca “Vidoštačka kraljica” svojim skladnim pjevanjem uzveličala je kulturnu večer u Stocu.
Predgovor je napisao Ivo Raguž, prof., a knjiga se sastoji od tri dijela: 1. dio: Stambeno stanje, prebivališta, način življenja i prehrana; 2. dio: Gospodarske djelatnosti i 3. dio: Kulturne i duhovne vrjednote Hrvata u Humnini od početka XVII. stoljeća do kraja XX. stoljeća. Na kraju je pogovor u kojem autor odgovara zašto je ovu knjigu napisao na ovakav način.
Prvi predstavljač bio je Ivo Raguž koji je istaknuo: “Stara izreka veli kako je i ‘najbljeđe mastilo trajnije od najtrajnijeg sjećanja’. U tome smislu i najnovija knjiga Stojana Raguža Gunjinovića, kao autentično svjedočanstvo jednoga vremena svojim bogatstvom sadržaja trajno govori o četiri bremenita stoljeća Humnine, gdje je pleme, odnosno rod Raguža našao svoje stanište, iz kojega su se potom kao ‘rakova djeca’ rasuli diljem svijeta”.
Drugi predstavljač bio je don Ivan Perić, župnik u Studencima. Govoreći o vjerskim običajima koje autor opisuje naglasio je: “Od ostalih vjerskih običaja pisac najopširnije opisuje božićne, što ne čudi jer je Božić bio i ostao najveseliji vjerski blagdan: ‘Badnje su noći najčešće bile tihe i zvjezdane. Sve je bilo u iščekivanju. O Nikoljdanu se nabavljalo piće, bez dobra crnog vina Božić se nije mogao zamisliti. Sjekli su se badnjaci, brale bršljanove grančice i njima kitilo sve u obitelji, pekle se česnice (posni hljeb), pravile tri voštane svijeće od pravoga pčelinjeg voska. Najsvečaniji dio Badnjega dana bilo je unošenje badnjaka, a na sam Božić obitelj bi postavila niski stol, siniju. Domaćin bi za ručak zapalio tri voštane svijeće, običaj koji se uglavnom zadržao i danas, kao i gašenje svijeća komadom česnice natopljene vinom po završetku ručka tijekom kojega se molilo i pjevalo najpoznatiju božićnu pjesmu U sve vrijeme godišta‘.”
Treći predstavljač bio je dr. sc. Marinko Marić koji je istaknuo: “Ovo je izvan svake sumnje dosad ponajbolja povijesno-etnološka studija o jugoistočnoj Hercegovini. U tom smislu ona je velik iskorak i može poslužiti kao obrazac za buduća mikro-etnološka i povijesno-etnološka istraživanja, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj. Knjiga s više aspekata nadilazi zavičajnu i etnološku povijest jugoistočne Hercegovine. Nadilazi ona i državne i teritorijalne granice, ona je zanimljiva ne samo za Hercegovinu, nego je vrlo važna za sagledavanje povijesno-etnološke slike širega prostora, poglavito prostora od Neretve do Dubrovnika.”
Na kraju se prisutnima obratio i autor. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na bilo koji način u kreiranju ove knjige, napose Matici hrvatskoj u Stocu koja je sudjelovala u financiranju, Anti Sutonu u čijoj tiskari je knjiga tiskana te pokroviteljima i sponzorima knjige.
A mi autoru Stojanu Ragužu Gunjinoviću zahvaljujemo što nas je obdario još jednom vrijednom knjigom koja govori o našim hercegovačkim običajima koje je on ovom knjigom oteo zaboravu i za sva vremena uklesao u sjećanje i pamćenje svih nas.
