ZAGREB – U organizaciji nakladne kuće Verbum u srijedu 9. studenoga u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je knjiga pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinala Gerharda Ludwiga Müllera „Razgovor o nadi”.
Nakon uvodne riječi, glavni urednik Verbuma mr. Petar Balta predstavio je kardinala Müllera. Podsjetio je kako je kardinal Müller bio među prvim kardinalima koje je papa Franjo kreirao, a također je bio prvi kojeg je Papa potvrdio kao pročelnika.
Ono što odlikuje kardinala Müllera je sretan spoj teološke izobrazbe i pastoralne prakse, a to je oblikovalo i njegov život i znanstveno djelovanje. Prije nego je postao biskup u Regensburgu 15 uzastopnih godina ljetne praznike koristio je za odlazak u Peru gdje je pastoralno djelovao u najsiromašnijim župama peruanske visoravni te predavao u njihovim sjemeništima, rekao je Balta.
U pozdravnom obraćanju zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zahvalio je izdavačkoj kući Verbum što je podarila našoj čitalačkoj javnosti hrvatsko izdanje knjige „Razgovor o nadi”.
Trideset godina prošlo je da je talijanski pisac Vittorio Messori objavio knjigu podužeg intervjua s tada pročelnikom Kongregacije za nauk vjere kardinalom Josephom Ratzingerom pod naslovom „Razgovor o vjeri”. Njegov nasljednik u istoj službi nakon trideset godina na temelju razgovora s direktorom Biblioteke kršćanski autori Carlosom Granadosom u Svetoj godini milosrđa daje nam u španjolskom izvorniku knjigu „Razgovor o nadi”. U središtu knjige je tema o nadi jer, kako kaže kardinal Müller „s velikom žalošću i zabrinutošću primjećujem da se, zapravo, mnogi naši suvremenici, osobito mladi i djeca, odgojeni u svijetu bez Boga, ne uzdaju u to da bi povijest, čak ni njihova osobna povijest, mogla imati slijed događanja, izvor i odredište. Osobnu, obiteljsku ili povijest vlastitog naroda doživljavaju kao nepovezane silnice, zadovoljavaju se malim pričama koje sadrže tek kržljave nade, a ne uzvišenom pričom, koja bi ih uzdigla, koja bi podarila smisao cijelomu njihovu životu, koja bi protumačila zašto su ovdje, za koga žive, zašto pate… ishod toga može biti samo kriza nade”.
Kršćani danas posebno su pozvani pružati svijetu znakove stvarne nade, Isusa Krista. Knjiga „Razgovor o nadi” je prava knjiga u pravo vrijeme. Stoga nam je drago da ju možemo večeras predstaviti u hrvatskom izdanju u nazočnosti samoga autora, kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, rekao je kardinal Bozanić.
Glavni predstavljač knjige bio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, koji je i autor predgovora hrvatskom izdanju i teološki redaktor. On je uvodno povukao paralelu između kardinala Ratzingera i kardinala Müllera te je rekao: „povezani su kao pravi sinovi svjetla i teologijalnim krepostima vjere i nade u ljubavi i knjigama o vjeri, nadi i ljubavi, intervjuima o istim temama”.
Carlos Granados svoj je intervju razdijelio na razgovorni uvod o nadi i zaključak o milosrđu, te na nadu što možemo očekivati od Krista, od Crkve, od obitelji i od društva.
Staviti nadu u Boga veli kardinal Müller „ne znači ukloniti patnju, nego otvoriti joj novo obzorje. Znači shvatiti da svaka bol koliko god bila tragična može donijeti plod nakon što ju je Krist konačno preuzeo na sebe i doveo do zrelosti”.
Naša se dakle nada u konačno spasenje naslanja na primjer i pomoć Isusa Krista, istaknuo je biskup Perić te nastavio: „kardinal Müller sintetizira smisao nade ‘Bog ima univerzalan plan za naše spasenje i ostvario ga je u svojemu Sinu Isusu. Takva nam nada omogućuje da se oslonimo na Boga kao apsolutnu budućnost, a ne na svoje vlastite projekte i planove podložne tolikim ograničenjima. To je ta sigurnost koju nam nada pruža'”.
Na temu „Čemu se možemo nadati od Crkve”, kardinal rekapitulira cijeli Gospin duhovni život i povlastice u djelu Kristova otkupljenja sa svim teološkim razlikama i tumačenjima. Također kardinal ističe temeljne svrhe Kongregacije za nauk vjere: promicanje pravoga nauka i uklanjanje krivoga nauka o vjeri i ćudoređu.
Govoreći o temi „Čemu se možemo nadati u obitelji?” kardinal odgovara na niz pitanja: što su to obiteljske strukture, što znači da je obitelj put Crkve, kako Bog prati ženidbene drugove, kakvu nam nadu pruža brojna obitelj, što je to velikodušno, a što odgovorno kod roditelja. Kardinal niže odgovore u kojima čitatelj može mirno i sustavno pratiti biblijsku nit Učitelja Isusa, pastoralnu praksu Dobroga Pastira, vodilju živoga učiteljstva Crkve, napose trojice posljednjih Papa. Kardinal napose ističe važne točke u pokoncilskim dokumentima u kojima se „visokim stilom daju odgovori na tolike probleme u obitelji, a kardinal u obliku razgovora pretače taj učiteljski nauk čitateljima”.
Tumačeći „Čemu se možemo nadati od društva?”, kardinal Müller odgovara na pitanja odnosa razuma i vjere, siromaštva i bogatstva, sekularizirane mase i kreativne manjine, u kojoj navodi veličanstven lik i djelo mučeništva blaženoga Alojzija Stepinca koji je kao primjer ušao i u Papinu pobudnicu Verbum Domini 2010. godine.
Kardinal veli da je Bog u Stepinčevu primjeru pokazao da čak i u najtežoj političkoj situaciji, ako pripadamo kršćanskoj stvaralačkoj manjini, možemo u Bogu pronaći milost i savjet koji su potrebni kako bismo donijeli ispravnu odluku, izdržali nevolje, oprostili neprijateljima, te prosvijetlili ostatak društva znakovima stvarne nade, rekao je biskup Perić.
„Razgovor o nadi” kardinala Müllera učvršćuje u vjeri, utvrđuje u ufanju, potiče na ljubav, poručio je na kraju biskup Perić te čestitao kardinalu Mülleru na počasnom doktoratu, te na izdanju ove knjige.
Na kraju se okupljenima obratio i kardinal Gerhard Ludwig Müller. „Crkva kao takva u Kristu je znak univerzalnog spasenja. Nada nije puki optimizam, jer kad čovjek sam sebi želi biti spasitelj to nije djelotvorno. Početkom 18. st. započeo je proces autospasenja, i u prošlome stoljeću smo vidjeli sve te političke programe koji su nudili spasenje čovjeka po njemu samome: nacionalsocijalizam, komunizam, a danas nemamo komunizam, već konzumizam, jedan oblik liberalizma, te na kraju humanizam bez Boga. To su ljudi koji ne žele prihvatiti da smo Božja stvorenja, to je razarajuća gender ideologija koja negira temeljne postavke stvaranja da je čovjek stvoren kao muško i žensko. Bez tog odnosa čovječanstvo gubi i svoj biološki temelj, gubi se i psihološko-odgojna dimenzija. Djeca imaju potrebu vidjeti taj specifičan odnos između roditelja”, rekao je kardinal.
Podsjetio je kako su posljednja trojica papa su govorili „ovaj svijet je svijet bez nade”. Imamo nešto što nije kultura, već antikultura smrti: ne poštuje se ljudsko dostojanstvo od trenutačna začeća do posljednjeg trenutka ljudskog života. Imamo i problem s pobačajem, ubijanje Božjeg stvorenja, a na kraju kad je netko bolestan i kad je najveća potreba ljubavi bližnjih događa se eutanazija. Rekao je da neke zemlje ozakonjuju takvo potpomognuto ubojstvo. „Stoga, Katolička Crkva je zapravo u ovome svijetu jedina snaga: duhovna, sakramentalna, eshatološka koja može dati znak, ali i temelj nade. Moramo biti jako ponosni na Katoličku Crkvu jer je mnogo učinila za cjelovit razvoj čovjeka. Tko je drugi osim Crkve i papa dao čvrsti odgovor o pitanju smisla ljudskog života”, zapitao je kardinal. Kao primjer uputio je na socijalnu doktrinu Crkve koja počinje u 19. st. za vrijeme industrijske revolucije s papom Lavom XIII., odnosno na doprinos pape Franje pitanju ekologije s enciklikom „Laudato si'”.
Papa je jedini međunarodni moralni autoritet, kao i unutar Crkve, te temelj zajedništva Crkve u objavljenoj istini. Nitko ne može biti katolik bez odnosa s „Petrom naših dana”. To je dio naše nade, da kršćani koji još ne žive u potpunosti to jedinstvo imaju mogućnost doći do toga kada će doći u zajedništvo s nasljednikom sv. Petra. Sv. Petar i njegovi nasljednici postavljeni su od samoga Krista, i to kao trajni temelj jedinstva. Možemo biti puni nade za sve ljude. Bog želi da svi ljudi dođu do spoznaje istine i da se spase po Kristu u Crkvi, rekao je na kraju kardinal Müller.
Predstavljanju su nazočili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico, hrvatski nadbiskupi i biskupi predvođeni predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, vojni biskup u BiH Tomo Vukšić i kotorski biskup Ilija Janjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, OFMCap.
U glazbenom dijelu sudjelovao je Oktet zagrebačkih bogoslova.
Izvor: Crkva na kamenu/IKA