Proljetni susret hrvatskih studenata održan je 10. svibnja u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Misu je predvodio mons. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije, izvještavaju iz Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima.
Susret se tradicionalno održava na najbližu nedjelju blagdanima sv. Leopolda Bogdana Mandića i bl. Ivana Merza.
U koncelebraciji su bili rektor Zavoda Marko Đurin, vicerektor Marko Škraba, duhovnik o. Alan Modrić, mons. Hrvoje Škrlec iz Državnog tajništva Svete Stolice, Ante Dražina iz Dikasterija za biskupe i brojni svećenici na službama i studiju u Rimu.
U svojoj je propovijedi mons. Batelja istaknuo opasnost napuklina u Crkvi. Istovremeno, odmah je naglasio kako se napukline mogu izbjeći i nadvladati ljubavlju. Ljubav je vrhovna norma života svakoga vjernika, a jamac te ljubavi je Duh Sveti. On boravi u svakoj osobi. Potiče svakoga da živi sveto, kao što je ispunio studenta i profesora Ivana Merza i učinio ga apostolom euharistije, laičkog apostolata i požrtvovnosti za Crkvu ili kao što je prožeo Leopolda Mandića i učinio od njega prijatelja duša u ispovjedaonici, isposnika i molitelja za jedinstvo Crkve Kristove.
Posebnu je pažnju u propovijedi posvetio bl. Alojziju Stepincu, čiji je rođendan bio prije dva dana. Istaknuo je kako je Duh Sveti prožeo i njegovo biće i učinio ga učiteljem istine, apostolom ljubavi prema bližnjemu, zaštitnikom obespravljenih, svjedokom jedinstva onih koji u Krista vjeruju i kompasom u protivnostima lažnog i bezbožnog svijeta.
„Da, baš on bijaše stijena; stijena potpune vjernosti Kristu Gospodinu i Crkvi njegovoj; stijena o koju se razbio pokušaj komunističke vlasti da se uspostavi nekakva nacionalna crkva mimo Petra! A Petar je tu ljubav i vjernost nagradio kardinalskim grimizom i čašću oltara. Stepinčeva svetost i njegova vjernost Kristu Gospodinu i njegovu nauku ispunjaju nas ponosom i radošću.“
„Svjesni smo, naime, da u ‘gnijezdima’ pod vatikanskim svodovima nema pisama, nema tajni, ni spletaka, nema urote, kojima bi se željelo nauditi bilo kojem čovjeku, a kamoli nekom narodu, kako se izdašno lažno promiče. Da, postoje Stepinčeva pisma u Vatikanskim arhivima. To su pisma prepuna ljubavi prema Bogu i bližnjemu, prema hrvatskom narodu i svakom drugom narodu, jer veliko i malo stvori Bog. Zar je grijeh ljubiti vlastiti narod i njegovu državu? Pred 80 godina blaženi je Stepinac na onom ‘prežalosnom’ procesu rekao svojim tužiteljima, ne kao političar, nikako kao ustaša, jer on to nije bio, nego kao duhovni pastir, odgovoran za povjerene mu besmrtne duše: ‘Ja bih bio ništarija da nisam osjetio bilo svoga hrvatskog naroda koji ima pravo na svoju slobodu, na svoju državu, kao i svaki drugi narod?’ Što god je blaženi Stepinac činio, učinio je poučljiv poticajima Duha Svetoga. Zato je mogao ustvrditi i nama poručuje: ‘Ne bi smjelo biti dana u našem životu da se ne preporučimo Bogu Duhu Svetome.9 To je potkrijepio riječima da bi bila ‘strašna stvar opirati se milosti Duha Svetoga’“, kazao je mons. Batelja.
Na kraju propovijedi mons. Batelja prisjetio se svojih studentskih dana u Rimu. Pozvao je sadašnje studente da, osim znanja, nauče kako to znanje živjeti te svjedočiti i prenositi drugima. A da bi to mogli činiti, potrebno je imati cjelovitu, živu i nepotkupljivu vjeru u Krista, kao što su je imali sv. Leopold Mandić i bl. Ivan Merz.
Na završetku mise okupljenima se obratio rektor Zavoda Marko Đurin.
Misi prisustvovala je Tea Zupičić, otpravnica poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici te pripadnik Javne vatrogasne postaje Grada Splita Josip Grgić, koji je krenuo pješke na hodočašće u Rim iz Solina i nakon 34 dana pješačenja stigao u Vječni grad. Nakana njegovog hodočašća bila je za nerođenu djecu i za prestanak pobačaja.
Izvor: Crkva na kamenu/IKA
