Torinsko platno između znanosti i vjere

“Vidje i povjerova. Torinsko platno, znanost, vjera i navještaj pashalnoga otajstva” – tema je međunarodnoga skupa koji će se održati 13. i 14. prosinca na Papinskom veleučilištu Regina Apostolorum. Skup je, među ostalima, potaknuo Institut Znanost i vjera, sa željom da se različite discipline suoče kao odgovor na pitanja koja i dalje postavlja to laneno platno koje se čuva u Torinu. Skup se održava u prigodi 10. obljetnice stalne izložbe naslovljene “Tko je čovjek s Torinskoga platna?”, te povodom prve godišnjice preminuća velikoga stručnjaka za Torinsko platno, patra Héctora Guerre.

Ono što je važno jest isticati Torinsko platno, prenositi ono što nam to dragocjeno laneno platno još uvijek govori – rekao je na predstavljanju skupa pater Rafael Pascual, ravnatelj Instituta Znanost i vjera. Važno je upoznati javnost s Torinskim platnom, te pronaći najdjelotvorniji način na koji ga valja protumačiti. Torinsko platno ima poruku za današnjega čovjeka, ali ju treba prenijeti narodu i učiniti ju razumljivom – napomenuo je pater Rafael te istaknuo da će na skupu biti govora o školskomu i katehetskom poučavanju, o odnosu Torinskoga platna i masovnih medija, odnosno razmotrit će se tko i kako govori o njemu, a bit će govora i o izložbama i romanima posvećenima tom platnu.

Napomenuvši pritom da će na samom skupu biti predstavljena četiri knjige, p. Rafael je kazao da je jedna od njih napisana u Meksiku, s naslovom “Torinska tajna”. Dvije je napisala povjesničarka Ada Grossi, od kojih jedna, naslovljena “Stotinu četrdeset devet godina”, pripovijeda o razdoblju u kojemu se Torinskomu platnu izgubio trag, i vrsta je zamišljene rekonstrukcije onoga što se događalo u vremenu od njegova nestanka u Carigradu, do ponovnoga pojavljivanja na sjeveru Francuske, u Lireyu. Četvrtu je knjigu, s naslovom “Petar, Josip i Platno”, napisao Walter Memmolo, a govori o prvim godinama Torinskoga platna, odnosno zamišlja što se događalo s Isusovim učenicima, kako su sačuvali platno, kako su ga nastojali zaštititi i prenositi spoznaje o njemu – kazao je p. Rafael.

U pozadini je skupa pitanje koje si još uvijek svi postavljaju gledajući to laneno platno dugo više od 4 metra, s dvostruko otisnutim crtama mučenoga ljudskog tijela: Tko je taj čovjek? Pater Rafael je stoga istaknuo da se spomenutim skupom ne želi nametnuti jedan jedini odgovor, nego se želi ponuditi elemente, oruđe i podatke kako bi svatko mogao odgovoriti. Torinsko je platno izazov, kako je govorio papa Ivan Pavao II., izazov za razum. Stoga svatko treba prihvatiti taj izazov i pokušati naći odgovor – napomenuo je p. Rafael.

Na novinarovo pitanje jesu li, što se tiče toga lanenog platna, znanost i vjera u sukobu, p. Rafael je primijetio da zapravo iznenađuje upravo to koliko se znanost zainteresirala za Torinsko platno. Brojni su se znanstvenici zainteresirali, i velika je većina tih znanstvenika, upravo kroz proučavanje platna, pronašlo način za približavanje vjeri – istaknuo je ravnatelj Instituta Znanost i vjera.

I svijet znanosti će, dakle, sudjelovati na skupu, predstavljajući istraživanja, tehnologije, medicinsko-pravne studije. Nećemo davati odgovore – rekao je profesor Paolo di Lazzaro, fizičar i ravnatelj Odjela za istraživanja talijanske Nacionalne agencije za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski rast (ENEA). Naš je cilj učiniti poznatim da postoji to platno koje je sa znanstvenoga stajališta veliko pitanje. To je predmet pred kojim znanost treba mirno priznati svoje granice. Nije nikako moguće, i ne vjerujem da će ikada biti moguće, postići konačni odgovor odnosi li se trag čovjeka na Torinskom platnu na Isusa Nazarećanina. Ali, valja priznati da su znakovi koje vidimo na platnu, posebice sa stajališta forenzične medicine, točan prikaz onoga što je opisano u Evanđelju, a odnosi se na posljednje sate Isusova života – istaknuo je prof. di Lazzaro.

Izvor: Crkva na kamenu/RV