Ivo Dulčić rođen je u Dubrovniku 1916. godine. Srednju školu završio je u rodnome gradu, nakon čega je studirao pravo u Beogradu i u Zagrebu. Od studija je odustao tijekom apsolventske godine, te je 1941. godine upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na zadnjoj godini Akademije isključen je sa studija jer je u seminarskom radu negativno komentirao službenu socijalističkorealističku umjetničku praksu, nakon čega se vratio u rodni Dubrovnik.
U Splitu je 1937. godine izgrađena crkva Gospe od Zdravlja po projektu arhitekta Lava Horvata. Već je arhitekt imao zamisao da se na zidu svetišta crkve oslika freska, međutim, veoma dugo ta zamisao nije bila realizirana. Kada je fra Stanko Ramac 1955. godine postao gvardijan ovoga splitskog samostana, odlučio je ostvariti tu dugogodišnju ideju. Zadatak je ubrzo pripao tada već poznatom umjetniku Ivi Dulčiću. Međutim, put do izrade freske imao je brojne prepreke. Naime, isprva se fra Stanko i Dulčić nisu slagali oko koncepcije freske. Dok je Dulčić htio naslikati raspetoga Krista na središnjem dijelu zida, fra Stanko je zamislio fresku preko cijeloga zida svetišta s uskrslim Kristom u središtu, koji se poput masline uzdiže iz hrvatske zemlje u nebo. Nakon nekoliko mjeseci diskusije, Dulčić je popustio: na fresci će biti prikazan uskrsli Krist. Nakon što je umjetnik izradio skicu za fresku, pojavio se velik broj protivnika njegova djela, koji su Kongregaciji za nauk vjere u Rimu podnijeli tužbu protiv gvardijana. Fra Stanko je prikupio stručna mišljenja istaknutih znalaca, koja su bila vrlo pozitivna, te ih je poslao u Rim kao odgovor na optužbu. Na kraju je Rim dao dopuštenje, te je Dulčić 1959. godine započeo rad na fresci.
Dulčićeva freska “Krist Kralj” završena je za samo nekoliko mjeseci. Radi se o fresci koja se prostire na površini od gotovo 200 četvornih metara. U središtu se nalazi uskrsli Krist (6,5 m) koji se sa Zemlje uzdiže u nebo. Ispod njega prikazana je Zemlja, na kojoj se nalazi mnoštvo Hrvata iz raznih krajeva, što je umjetnik uspio prikazati raznolikim šarenim narodnim nošnjama. Kristu s desne strane nalaze se sveta braća Ćiril i Metod, a s lijeve su strane sv. Nikola Tavelić i bl. Marko Križevčanin, koji dodatno pridodaju nacionalnom osjećaju. Dok je ovaj donji, zemaljski dio freske vrlo dinamičan, i u pokretu i koloritu, gornja ploha je u potpunom kontrastu: prozračnost, plavetnilo neba i nebeska sazviježđa. Uz uskrslog Krista tu se nalaze i četiri evanđelista. Dulčićev “Krist Kralj” poveznica je tako između Zemlje i nebeskoga kraljevstva.
Poznati povjesničar umjetnosti Kruno Prijatelj u Knjizi dojmova, koja se nalazi u splitskom samostanu, napisao je da je ova Dulčićeva freska jedno od najznačajnijih djela hrvatske crkvene umjetnosti svoga vremena. To potvrđuje i činjenica da je o njoj u bečkome listu Die Furche 1960. objavljen članak “Plamteća freska u Splitu”. “Krist kralj” predstavlja prekretnicu u hrvatskom sakralnom slikarstvu, te istinsko remek-djelo ne samo u hrvatskim, nego i u svjetskim okvirima.
Stoga, od velike je važnosti da se u stalnom postavu galerije Biskupijskog centra u Mostaru može pogledati jedna od Dulčićevih skica za fresku “Krist Kralj”, uz druga djela ovoga velikog hrvatskog umjetnika 20. stoljeća.
Dora Sesar, kustosica Galerije BCM
Izvor: Crkva na kamenu
