Pouke i misli velikoga Ratzingera

Vjera, istina, smisao i besmisao

Foto: theratzingerforum.yuku.com

Nastavljamo s praćenjem Ratzingerovih misli u knjizi Uvod u kršćanstvo. O vjeri, odnosno vjerniku Ratzinger kaže: “Vjera ima posla s preobražajem svijeta, s njegovim oblikovanjem i s protestom protiv tromosti ljudskih institucija i protiv onih koji iz toga vuku svoju korist.”[1] U samo jednoj rečenici mnogo je toga rečeno. Autor na jednom mjestu citira sv. Bonaventuru (13. st.), koji “kolegama filozofima kaže da su ‘naučili mjeriti svijet, ali su se odvikli mjeriti sami sebe’.”[2] Ratzinger dalje nastavlja: “Svaki čovjek mora na bilo koji način zauzeti stav prema području temeljnih opredjeljenja.”[3] “Svaki čovjek mora na neki način “vjerovati”.[4] “Vjerovanje je način čovjekova zauzimanja stajališta u cjelini zbilje.”[5] “Čovjek ne živi samo od kruha tvorivosti; on živi od riječi, od ljubavi, od smisla.”[6] “Bez riječi, bez smisla, bez ljubavi čovjek dolazi u situaciju da ne može više živjeti, pa i onda kad mu materijalni komfor stoji u izobilju na raspolaganju.”[7] Mnogo smo puta čuli da je netko učinio suicid, a imao je sva dobra ovoga svijeta, jer čovjek ne može živjeti samo od materije. “Smisao koji mi sami sebi konstruiramo, na kraju i nije nikakav smisao. Smisao, tj. tlo na kojemu može naša egzistencija kao cjelina stajati i živjeti, ne može biti učinjen, nego se može samo primiti.”[8] Znači, mi ne možemo sami sebi priskrbiti smisao života, nego se on prima od Stvoritelja. “Kršćanski vjerovati znači povjeriti se smislu koji nosi mene i svijet.”[9] “Kršćanska je vjera opcija za to da primanje ima prednost pred činjenjem.”[10] “Ne može čovjek sam sebe izvući za kose iz močvare”.[11] “Mi smo primili, i samo zato možemo i ‘činiti’.”[12] “Ono što se ne može očima vidjeti zbiljskije je od onoga što se može vidjeti.”[13] “Vjera izražava predanost onome što niti možemo učiniti niti trebamo učiniti.”[14] “Ono na čemu čovjek stvarno može stajati i što mu može biti smisao može biti jedino istina. Smisao koji ne bi bio istina bio bi besmisao.”[15] Iz ovoga nam postaje jasno zašto je toliko besmisla u svijetu. Zato jer se svijet udaljio od Istine. “Razumijevanje ne samo da ne proturječi vjeri, nego predstavlja njezinu najintimniju osobitost.”[16] Joseph Ratzinger (papa Benedikt XVI.) uložio je mnogo truda i napora kako bi dokazao da vjera i razum idu ruku pod ruku i da jedna drugoj ne proturječe. To je jedno od bitnijih pitanja u njegovu znanstvenom opusu.

Božo Goluža (priredio)

[1] Joseph Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb, 1972., str. 43-44.

[2] Isto, str. 47.

[3] Isto.

[4] Isto, str. 48.

[5] Isto.

[6] Isto.

[7] Isto, str. 49.

[8] Isto.

[9] Isto.

[10] Isto.

[11] Isto.

[12] Isto, str. 50.

[13] Isto.

[14] Isto, str. 51.

[15] Isto, str. 52.

[16] Isto, str. 53.

Izvor: Crkva na kamenu