Marulić nadahnut patristikom

STOLAC – U ponedjeljak, 26. veljače 2018., u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu predstavljena je knjiga dr. Miroslava Palamete „Patristička egzegeza i Marulićeva Davidijada“ izašla u Splitu prošle godine u nakladi Književnoga kruga Split. Knjiga ima 251 stranicu.

Na početku je ravnatelj Sarsenteruma, biskupski vikar za Trebinjsko-mrkansku biskupiju i župnik u Trebinju, don Ivo Šutalo, pozdravio biskupa Ratka Perića koji je ovo djelo predstavio slušateljstvu. Zatim je pozdravio auktora knjige, dr. Palametu, mostarskoga kancelara i nevesinjskoga župnika don Antu Luburića, stolačkoga dekana i župnika don Rajka Markovića, druge svećenike, predstavnike Općine, profesore Srednje škole u Stocu na čelu s ravnateljicom Mirjanom Biletić i na kraju stolačke srednjoškolce, maturante i vicematurante, njih više od stotine. Neki u šali kažu da od prvoga biskupa, Paulina, 530. godine u Sarsenterumu vjerojatno nikada nije sudjelovalo toliko profesora, učenika i svećenika koji bi spominjali misli svetih otaca poput Ciprijana, Augustina, Jeronima i drugih, kao što je to bilo prilikom predstavljanja knjige profesora Palamete.

Spomenimo da je dr. Palameta sin stolačkoga kraja i župe, rodom iz Borojevića. Osnovnu je školu pohađao u Stocu, dok je srednju završio u klasičnoj gimnaziji u Dubrovniku. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatsku književnost i latinski jezik 1972. Radio je kao srednjoškolski profesor u Čapljini i Stocu. Tada je otkrio u svijetu lokalitet Badanj s paleolitskim crtežom konja. Magistrirao je na Sveučilištu u Zagrebu 1980., a doktorirao na pjesništvu Nikole Šopa na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1986.

Potkraj osamdesetih godina prošloga stoljeća počeo je predavati na Pedagoškoj akademiji u Mostaru. Početkom devedesetih radio je kao doministar u republičkoj prosvjetnoj administraciji u Sarajevu, a tijekom rata u Mostaru, posebno je bio zadužen za visoko školstvo. Kao profesor i jedan od glavnih sudionika organizirao je djelovanje Sveučilišta izvan Mostara zbog ratnih djelovanja.

Od 1996. na važnim je dužnostima Vlade Bosne i Hercegovine: član Daytonske komisije za kulturnu baštinu, veleposlanik BiH u Italiji, predstavnik iste države pri institucijama UN-a u Rimu i poslije veleposlanik BiH pri Svetoj Stolici. Član je Društva hrvatskih književnika, a član je HKD Napredak, Matice Hrvatske, Književnoga kruga Split, te Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. Držao je pozivna predavanja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Splitu, Veroni, Rimu i Beču. Kao redovit profesor u trajnom je zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu krajem prošle god stupio u mirovinu.

Objavio je veći broj znanstvenih radova u nas i u inozemstvu. Navodimo nekoliko naslova njegovih knjiga: U potrazi za cjelovitošću, Sarajevo, 1989., Pjesništvo Nikole Šopa, 1994., Fikcionalnost Životopisa Petra Berislavića, Zagreb, 2016., Patristička egzegeza i Marulićeva Davidijada, Split, 2017.

U posljednjoj knjizi ističu se četiri pojma: patristika, egzegeza, Marulić, Davidijada (Marulićev spjev o kralju Davidu). Imajući upravo to u vidu, biskup je – kako bi što bolje slušateljstvu približio pojmovlje i predstavio knjigu prof. Palamete – svoje izlaganje podijelio na četiri dijela: Davidov život, patrističko doba, Marulićeva Davidijada i novost Palametina djela.

U prvom dijelu slušateljstvu je predstavljen kratak životni put izraelskoga kralja Davida koji je živio oko 1000. godine prije Krista i koji je naslijedio kraljevsko prijestolje kralja Šaula. „Nakon što je prvi, nepomazani, kralj Šaul, Benjaminovac, bio odbačen zbog svoje neposlušnosti, Bog je rekao proroku Samuelu da nađe novoga kralja, koji će biti ‘po srcu’ Božjem (1 Sam 13,14). I našao ga u Davidu Betlehemćaninu“ ističe biskup. Najpoznatija epizoda iz života mladoga Davida jest ona u kojoj je pobijedio gorostasnog Golijata zato što je David išao u ime Gospodnje, a Golijat u ime svoje snage, oružja i oholosti. U svojoj kraljevskoj službi imao je i teških grijeha, a dva su ga osobito kompromitirala: dao je ubiti svoga generala Uriju Hetita, a njegovu ženu Bat-Šebu uzeo sebi za ženu.

„Prorok ga Natan oštro ukorava zbog dvostruka zločina: ubojstva i preljuba. Kralj je 51. psalmom oplakao svoje grijehe, tražio oproštenje od Boga: Smiluj mi se, Bože, po velikom milosrđu svome… I Bog mu se smilovao. Nasljeđuje ga sin Salomon, upravo od te Bat-Šebe. David je pokopan u Jeruzalemu. Nije bio samo kralj nego i pjesnik. Pripisuje mu se Psalterij od 150 psalama, iako je njegova možda samo polovica psalama“, zaključuje biskup prvi dio svoga izlaganja.

U drugom dijelu govori o patristici. Tumači nekoliko pojmova koje ne susrećemo svaki dan: alegorija – grčki: jedno mislim drugo naznačujem; egzegeza – kritičko tumačenje biblijskoga ili svetootačkoga teksta; alegoreza – tumačenje prenesena smisla, hermeneutika – teorija o tumačenju tekstova; patristika ili svetootačka književnost – razdoblje je od I. do VIII. stoljeća u kojem su živjeli i pisali sveti oci, a patrologija – nauk o tim svetootačkim djelima. Biskup napominje da je „Jacques Paul Migne (1800.-1875.), francuski svećenik, pokupio svu patristiku – Patrologiae cursus completus, i objavio, i to na latinskom 221 svezak, Pariz, 1844.-1845., a na grčkom i ujedno na latinskom prijevodu 165 svezaka, 1857.-1858. U svemu 386 svezaka.“

Treći dio izlaganja odnosi se na Marulićev spjev o kralju Davidu – Davidijadu. Biskup je protumačio kako je cijeli Davidov život, koji je pripovjedački opisan u Bibliji, Marulić prepjevao u poemu koristeći se pjesničkom formom heksametra (metrička jedinica sa šest stopa ili naglašenih mjesta u stihu). „Marulićeva Davidijada jest epska poema biblijsko-povijesne tematike sa 6.765 heksametara, u 14 knjiga ili pjevanja, dovršena 1517. – prije 500 godina!“, veli biskup. Svoje uzore za ovakvo pjesničko pisanje Marulić je našao u grčkim i rimskim klasicima kao što su Homer (Ilijada i Odiseja), Ovidije (Metamorfoze) i Vergilije (Eneida). Marulićev biblijsko-povijesni ep otiskan je prvi put tek 1954. godine u Zagrebu, u redakciji akademika Josipa Badalića, 437 godina nakon što je napisan. A potom je Davidijada doživjela još 5 izdanja.

U posljednjem dijelu izlaganja biskup govori o novosti Palametina djela gdje kaže da je njegova knjiga nastajala kroz desetak godina, od 2005. do 2015. Auktor se dao na proučavanje utjecaja svetih otaca, patristike, na Marulića i njegovu Davidijadu. Evo nekih imena patrističkoga vremena koja je dr. Palameta proučio čitajući Davidijadu: Tertulijan, sv. Ciprijan, Akvilin Juvenko, sv. Hilarije, sv. Ambrozije, sv. Rufin, sv. Jeronim, sv. Grgur I., papa, sv. Beda Časni i drugi. Auktor se potrudio protumačiti pojedina imena ili mjesta iz Biblije koja donosi Marulić u svojoj Davidijadi donoseći „Katalog mističnih značenja uz pojedinačna pjevanja“ u četiri stupca na 25 stranica, kao što su naprimjer imena: Šaul, David, Samuel, Agag, Golijat, Filstejci, Nabal, Gilboa i dr. Takva su 224 protumačena pojma.

Biskup je predložio budućim maturantima da uzmu za svoj maturski rad Davidijadu i na osnovi nje obrade neku temu kao što je: „Sudbina Marulićeve Davidijade“; „Pad Šaula i uspon Davida prema Marulićevoj Davidijadi“; „Palametina patristička otkrića u Marulićevoj Davidijadi“ i slično.

Biskup je svoje izlaganje završio čestitkama auktoru na ovom djelu! „Da ga je radio neki svećenik na nekom rimskom papinskom sveučilištu, mogao je zaraditi odličan doktorat. A ovako, kako prof. Palameta već ima doktorat“, može se samo predložiti da se auktora odlikuje „redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića“!

Na kraju dr. Palameta također je rekao nekoliko riječi zahvale ne samo predstavljaču djela, nego i svim svećenicima, profesorima, a napose stolačkim srednjoškolcima što su sudjelovali i slušali, ali zasigurno i nešto vrijedno čuli i naučili za svoj život.

don Ivo Šutalo

Izvor: Crkva na kamenu