ČELJEVO – U okviru obilježavanja 50. obljetnice osnutka župe Presvetog Srca Isusova, Čeljevo, u četvrtak 12. prosinca, u župnoj crkvi održano je predstavljanje monografije 50 godina župe Čeljevo 1974.-2024. Predstavljači su bili mons. dr. Ratko Perić, biskup u miru, i prof. dr. don Milenko Krešić, župnik u Pologu.
Riječ zahvale uputio je župnik Čeljeva don Ivo Šutalo koji je priredio monografiju.
Na više od 500 stranica knjige zabilježena je povijest župe Čeljevo i svih njezinih mjesnih zajednica, od ratnih stradanja, arheoloških nalazišta, ekologije, narodnih običaja, školstva, umjetnosti, kulture itd.
Tijekom predstavljanja monografije mons. dr. Ratko Perić, biskup u miru, govorio je o povijesti i nastanku župe Čeljevo, stradalim svećenicima s ovoga područja, svim župnicima koji su doprinijeli razvoju župe, kao i o duhovnim zvanjima.
Prof. dr. don Milenko Krešić, župnik u Pologu, pobliže je prikazao ratna stradanja iz Drugoga svjetskog i Domovinskoga rata, te istaknuo važnost poznavanja povijesnih činjenica.
Na kraju službenoga dijela programa svim nazočnima obratio se don Ivo Šutalo, čeljevski župnik i urednik monografije, te zahvalio svima koji su doprinijeli da knjiga 50 godina župe Čeljevo 1974.-2024. izađe iz tiska, te bude predstavljena na ovako lijep način.
Program su glazbom uljepšali župni zborovi, a voditeljica programa bila je Slavica Perić. Nakon službenog dijela predstavljanja druženje je nastavljeno uz zakusku u župnoj dvorani.
Ovdje u cijelosti donosimo izlaganje biskupa Ratka Perića:
ZLATNA OBLJETNICA ŽUPE ČELJEVO
Čeljevo, 12. prosinca 2024.
I. 14 Monografijâ Župâ Trebinjske biskupije u 30 god.
1994. Hutovo, Ivica Puljić, Mostar, Biskupski ordinarijat Mostar i Cnak, br. 33.
1995. Neum – zavičaj i zemlja Hrvata, Skupina autora, Neum, Humski zbornik 1.
1996. Stolac – povijest kraja i župe, Mato Puljić, Mostar, BOM.
1997. Ravno, Popovo, Ivo Lučić, Ravno – Zagreb, Hum. zbornik 3.
1999. Od Hrguda do Huma: Rotimlja i Stjepan Krst, Mirko Pažin, Mostar, Cnak, br. 50
1999. Stolac u povijesti i kulturi Hrvata, Ivica Puljić i Pero Raguž,
Zagreb-Stolac, Hum. zbornik 4.
1999. Župa Trebinja (Trebimlja), Đuro Kriste, Dubrovnik.
2006. 300 godina župe Dubrave, Milenko Krešić, Aladinići,
Župe: Aladinići, Čeljevo, Domanovići, Dračevo, Hrasno, Prenj,
Rotimlja, Stolac, Hum. zbornik 9.
2009. Župa Gradac, Ante Đerek, Zoran Matuško, Ivica Puljić, Gradac,
Hum. zbor 12.
2014. Župa Stjepan Krst (1974.-2014.), Marinko Marić, Stolac-Neum-
Dubrovnik (u povodu 40. obljetnice osnutka župe).
2017. BIOS Zbornik radova o 100. obljetnici župe Rotimlja, Damjan
Raguž, Rotimlja.
2023. Župa Hrasno, Milenko Krešić, Hrasno. U povodu 260. obljetnice župe.
2024. 50 godina župe Čeljevo, prir. Ivo Šutalo, Čeljevo.
Monografija je živa župa: hoda s tobom po svijetu: u Njemačku, u Australiju, gdje već ti stigneš, tu te doprati tvoja župa koja ima svoju monografiju. I slađe se čita u Melbournu nego u Čeljevu. Župe nestaju – monografije nastaju.
II. Biskupi – Apostolski vikari Trebinjske biskupije
od 1874. do 1974.:
Ivan Zaffron, Korčulanin (1807.-1881.), dubrovački biskup i apostolski upravitelj Trebinjske biskupije (1872.-1881.). On je osnovao župu Gabelu novu, 1874. i imenovao misionara fra Oracija iz Torina prvim župnikom.
Mato Vodopić, Dubrovčanin (1816.-1893.), dubrovački biskup i apostolski upravitelj Trebinjske biskupije (1882.-1890.). On je imenovao drugoga po redu župnika u Gabeli novoj ili Klepcima, don Nikolu Lazarevića, 1885.
Paškal Buconjić, Drinovčanin (1834.-1910.), mostarsko-duvanjski biskup od 1881. i trebinjski apostolski upravitelj od 1890. do smrti, 1910. On je imenovao trećega župnika don Klemu Sumića u Klepcima, 1897.
Alojzije Mišić, rodom iz Bosanske Gradiške (1859.-1942.), imenovao je četvrtoga župnika u Klepcima don Ivana Raguža, 1923., don Iliju Tomasa, 1928.
Petar Čule, iz mostarskoga Kruševa (1898.-1985.), imenovao don Jozu Zovku župnikom u Klepcima, 1942., a njegov Delegat don Andrija Majić, Drinovčanin, imenovao je don Acu Borasa župnikom u Klepcima, 1950, i don Jakova Bagarića, 1953.
Pavao Žanić, Kaštelanin (1918.-2000.), biskup koadjutor: 1971.-1980. i apostolski administrator: 1980-1993.
Župnici u župi Gabela nova/Klepci i duhovna zvanja: 1874. – 1974.
III. Župnici: str. 251-277
Ne zalazeći dublje u stoljeća davna, pogledajmo najprije nazive nove župe i svećenike, župnike u posljednjih 150 godina, od formiranja župe Gabela nova, tj. Gabela s lijeve strane Neretve.
GABELA (Nova), župu osnovao 30. lipnja 1874. biskup – apost olski administrator Zaffron. Sjedište u Doljanima: 1874.-1877.. Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Doljanima: Pripada joj 10 sela: Doljani, Dračevo, Sjekose, Bajovci, Višići, Čeljevo, Klepci, Tasovčići, Loznica i Gnjilišta. Tada je župa imala 205 obitelji i 1.128 vjernika.
Prvi je župnik: Fra Orazio iz Torina (1828.-1887.). Franjevac. Misionar u Hercegovini u razmaku od 1855. do 1884. u više navrata. Najprije župnik u Hrasnu: 1855.-1861. Dvije godine odsutan. Župnik novoosnovane župe u Stocu: 1863.-1867. Potom djeluje na području Dubrovnika. Župnik novoosnovane župe Gabela (nova) s lijeve strane Neretve: 1874.-1884. Vratio se u Italiju, umro 1887. u svojoj 59. godini života. On zaslužuje monografiju zahvalnosti.
Dok je bio župnikom u Gabeli novoj, fra Orazio je u prve dvije i pol godine zbog Turaka morao mijenjati šest puta svoje sjedište župe. Župna mu je kuća u Doljanima spaljena a on se konačno nastanio od 8. veljače 1877. u Čeljevu kod jednoga muslimana. Zašto nije kod katolika? Ili sirotinja ili strah? Od 1877. župa se, po prilici, dvije godine zove:
Čeljevo: 1877.-1878., tj. do odlaska Turaka. Župnik je fra Orazio, a župna crkva i dalje: Rođenja B. D. Marije u Doljanima (koja je 1875. bila obeščašćena i uskoro vraćena u bogoštovnu uporabu).
Klepci: 1878.-1974. – naziv traje 96 godina.
Prvi župnik: Fra Orazio gradi župnu kuću pokraj velikoga groblja u Klepcima, a 1881. i novu župnu crkvu Imena Marijina. I župa se počinje nazivati Klepci. Fra Orazio, nakon 10 godina župnikovanja, odlazi iz Klepaca u Italiju 1884. Na području Trebinjske biskupije te godine sedam je župa i sedam župnika:
don Mijo Jerinić iz Prenja u Gracu,
don Lazar Lazarević iz Graca u Stocu;
don Nikola Lazarević iz Graca u Hrasnu;
Don Stjepan Putica iz gradačke Prapratnice u Prenj-Dubravama;
Brat mu don Vide Putica iz Prapratnice u Ravnu;
Don Ivan Vlahinić iz Ravna na Trebinji;
Vojni kapelan don Georg Glagolak, Slovak, u Trebinju.
Drugi župnik u Klepcima: Don Nikola Lazarević iz Graca (1830.-1897.), župnik u Klepcima: 1885.-1897. – 12 godina. Preminuo 1897. Pokopan u Klepačkom groblju.
Treći župnik u Klepcima: Don Klemo Sumić iz dalmatinske Podgore (1842.-1921.), župnik u Klepcima: 1897.-1921. – 24 godine. I don Klemo je pokopani u klepačkom groblju. Don Nikolin i don Klemin grob obnovio don Ivan Kordić 1996. godine.
Četvrti župnik u Klepcima: Don Ivan Raguž iz Stoca (1877.-1945.), župnik: 1921.-1928. Osebujan svećenik o kojemu je don Ante Komadina izradio pravu studiju u svojevrsnu dijecezanskom martirologiju „Svjedoci vjere i rodoljublja“, prir. don Božo Goluža, Mostar, 2005., str. 389-428. Ubijen u Mostaru 15.VI.45.
Peti župnik: Don Ilija Tomas iz Drinovaca (1901.-1942.), župnik u Klepcima: 1928.-1942. Podiže novu župnu crkvu s već ustaljenim naslovom Imena Marijina 1928.-1938. sagrađenu oko stare male crkve, koja je uklonjena kada je nova postavljena pod krov. Blagoslovljena 1939., srušena 1942. kada je i župnik don Ilija mučen i ubijen. O njemu je napisao izvrsnu studiju don Željko Majić u zborniku „Svjedoci vjere i rodoljublja“, str. 429-468. – 40 stranica.
Šesti župnik: Don Jozo Zovko iz Bijeloga Polja (1904.-1989.), župnik je 1942.-1943. Nakon njega župa ostaje bez župnika sedam godina do 1950. Don Jozo je nakon ’45 emigrirao, živio u Argentini više od 40 godina. Napisao Uspomene, koje obuhvaćaju crkvenu povijest Hercegovine od pamtivijeka do 1973.
Sedmi župnik: Don Aleksandar Boras iz Vitine (1922.-2017.), župnik: 1950.-1953.
Osmi župnik: Don Jakov Bagarić iz Bukovice (1925.-2001.), župnik: 1953.-1981. Misu slavi u Dračevu u groblju, a stanuje kod don Ace u Gabeli (staroj). U Dračevu gradi župni stan: 1966.-1969., crkvu dovršava 1974. Godine 1974. (Sl. vjesnik, 771/74. – 9. kolovoza 1974.) naslov župe s Imena Marijina prelazi na Uznesenje Blažene Djevice Marije.
- Kapelani u Klepcima/Dračevu: 1967.-1974., 7 godina, 6 kapelana:
don Srećko Majić iz Drinovaca (1939.-2014.), kapelan: 1967.-1968.,
Don Bariša Čarapina iz župe Drežnice: kapelan 1968.-1969.;
don Jozo Ivančić iz Herc. Vinjana (1943.-2008.), kapelan: 1970.-1971.
don Marijan Bevanda iz mostarskoga Kruševa (1945.-2016.): kap. 1971.;
don Ante Ivančić Bikić iz Grabovice (1942.-2021.), kapelan: 1971.-1972.
don Jozo Ančić iz župe Kongore: kapelan 1972.-1974.
V. Duhovna zvanja iz župe Klepaca
Don Petar Marković, rođen u Dračevu 1864. zaređen u Zadru 1888., Službovao u Stocu i Prenju, umro 1890., pokopan u groblju Trgovište u Prenju. Na grobu natpis: „Don Petar Marković iz Dračeva, 25. svibnja 1890. u mladosti preminu“, u 26. godini života.
Don Ivan Rajič, rođen u Dračevu 1866., službovao na Trebinji: 1891.-1900.; zatim u župama Splitsko-makarske biskupije: Slivnu, Vidu i Dobranjama (1900.-1925.); umirovljen 1925. u svojoj 69. godini života. Nastanio se u Dračevu, sagradio malo kućice i misio u crkvi sv. Nikole. Umro 1945.
Don Petar Bulum, rođen na hrašanjskom Kolojanju 1918., ali od djetinjstva u Dračevu, gdje pohađa osnovnu školu: 1924.-1929. U Travniku sjemenišnu gimnaziju: 1929.-1937. U Sarajevu bogosloviju: 1937.-1942. Godine 1945. u izbjegličkom valu prelazi u Austriju, u Rimu magistrira Pravo 1947. i godine 1951. odlazi u SAD gdje ostaje do smrti 1994.
VI. Osnutak župe čeljevo: 16. listopada 1974.- (br. 945/74.)
samostalna župa. Zašto biskup Čule daje Čeljevu naslov: Presveto Srce Isusovo?
Sigurno zato što se te 1974. godine slavila 300. obljetnica ukazanja Presvetoga Srca Isusova sv. Mariji Margareti Alacoque. Ukazalo joj se Srce Isusovo sjajnije od sunca i okrunjeno trnovom krunom. Biskup je Čule 10. lipnja 74., br. 581/74. izdao okružnicu o štovanju Srca Isusova.
VII. Župnici Čeljeva str. 290-333
Prvi župnik: don Jozo Ančić (1941.-). Župnik: 1974.-1981. Župnu je kuću podigao 1974.-75, a župnu crkvu zatemeljao 1976., pokrio 1978., blagoslovio je biskup Čule 1979. Na blagoslovu 1300 uzvanika (str. 292-299; 323-324). Don Jozo danas živi u Svećeničkom domu u Mostaru.
Drugi župnik: don Marko Lukač iz Liskovače (1938.-2014.). Župnik u Čeljevu. 1981.-1988. Podignut zvonik, oko crkve izliven betonski zid (ss. 299 i 324-325).
Treći župnik: don Ivan Kordić iz Grljevića (1956.-2024.), župnik: 1988.-2002. On je 17. listopada 1999. proslavio 125. obljetnicu osnutka župe K lepci i 25. obljetnicu župe Čeljevo. Uredio grobove svojih predšasnika. Don Nikole Lazarevića i don Kleme Sumića, 1996. Obnovljena stara župna kuća u Klepcima 1999.-2002. (str.300-302, 325). I don Ivo jubilej 150. obljetnica župe Gabela.
Četvrti župnik: don Blaž Ivanda iz Vinice (1952.-), župnik: 2002.-2015. pravi graditelj. Don Ivo nabraja 13 ovećih graditeljskih radova don Blažovih (str. 302-305, 325-326). Zašto se čudiš da je ove godine u 72. godini otišao u mirovinu!
Peti župnik: don Tomislav Ljuban iz Bajovaca (1975.-), župnik: 2015.-2021. Uredio dvorišta i ove župne crkve i one u Tasovčićima. Završio ovu župnu dvoranu. Na klepačkom groblju sagradio crkvicu (str. 378-379) Imena Marijina, blagoslovio je biskup Petar Palić (str. 305, 326-327).
Šesti župnik: don Ivo Šutalo iz Derani (1971.- ), župnik: od 2021. Monografija.
VIII. Duhovna zvanja iz župe: str. 334-339.
Don Marinko Pervan iz Tasovčića (1963.), djeluje u Norveškoj.
Fra Dominik Šakić (1997.), dominikanac, 4. godina bogoslovije u Splitu.
Bogoslov Mirko Rajič (2000.), druga godina bogoslovije u Sarajevu.
Đakon Ivan Martić (2000.), rodom iz Čeljeva, obitelj živi u Čapljini. Ove je godine zaređen za đakona, služi u Sv. Ivana u Mostaru.
Milosrdnica Jana Vego (2002.) u novicijatu u Splitu.
Izvor: Crkva na kamenu/https://radio-capljina.com/
