POTOCI – Visovac je jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih otočića, vjerojatno i najpoznatija “razglednica” Nacionalnoga parka Krka. Nalazi se usred istoimenog jezera, a svoju uređenost duguje franjevcima, koji ondje obitavaju još od sredine 15. stoljeća.
Gospa od Anđela stara je franjevačka svetkovina, naime toga je dana sveti Franjo doživio obraćenje.
Budući da smo kao župna zajednica hodočastili u većinu svetišta Crkve u Hrvata, odlučili smo posjetiti i ovo čuveno svetište koje se nalazi na otočiću Visovcu, koje je smješteno u NP Krka.
U ranim jutarnjim satima, 2 kolovoza 65 naših župljana uputilo se u ovo drago svetište. Vrijeme smo proveli u molitvi i pjesmi.
Sveto misno slavlje predvodio je novi šibenski biskup Tomislav Rogić, uz koncelebraciju umirovljenog šibenskog biskupa Ante Ivasa, grkokatoličkog vladike Kekića i dvadestak svećenika.
Na povratku s Visovca posjetili smo i čuvenu šibensku katedralu.
Povijesne crtice o Visovcu
Bježeći pred navalom Turaka u Bosni tijekom 15. stoljeća, franjevci su se skrasili na Visovcu, kojeg su prethodno nastanjivali pustinjaci sv. Augustina. Ubrzo su franjevci marljivim radom Visovac učinili pravom oazom mira i ljepote na jezeru smještenom između grubih stijena kanjona Krke, a tijekom vremena obala je nasipavana te je tek poveća ‘bijela stijena’ (Lapis Albus) tako ‘narasla’ na razinu otoka. Otada do danas otočić i franjevci koji na njemu obitavaju neraskidivo su povezani sa životom okolnih krajeva – dijelili su sve radosti, ali i patnje lokalnog stanovništva. Visovac je bio i ostao duhovno utočište i simbol hrvatske prisutnosti na tom području.
Posebno je teško bilo razdoblje tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Visovac je postao središte političkih igara, pa je tako tijekom rata doživio i zanimljivu situaciju da je dvije trećine površine pripadalo Italiji, a trećina NDH, kao da se radi o velikom gradu, a ne otočiću manjem od nogometnog igrališta. Kraj rata donosi mnogobrojna ubojstva i zatočenja fratara, koje su partizani smatrali neprijateljima i redovito im zagorčavali život. Pokušaji zastrašivanja i zatvaranja samostana nastavljeni su i kasnije, a potpuni mir za Visovac i tamošnje franjevce konačno nastupa krajem 20. stoljeća s proglašenjem neovisnosti Hrvatske i krajem Domovinskog rata, tijekom kojeg je također bio napadan od strane velikosrpskih agresora.
Što vidjeti na Visovcu?
Visovac je poznat po prekrasnoj prirodi te svaka biljka na otoku djeluje kao da ju je netko održavao tik prije vašeg dolaska. Osim što su sačuvali brojne povijesne ostatke, franjevci su se istaknuli kao brižni uzgajivači biljnih kultura. Na otoku obitava čak 195 biljnih vrsta, od čega je 80 kultiviranih. Između pomalo egzotično oblikovanih biljaka kreću se i zanimljive životinje, poput paunova ili kornjača, pa biste, ako imate sreće, mogli uhvatiti jedan od onih rijetkih trenutaka kada paun raširi svoj rep popute šarene lepeze.
Između visokih jablana još od doseljavanja franjevaca nalazi se samostan Majke od Milosti, dok je crkva Gospe Visovačke izgrađena u 17. stoljeću. Samostanski muzej vrlo je zanimljiv i obuhvaća brojne izloške. Neki predmeti potječu još iz rimskog doba, točnije iz 1. stoljeća, a posebno je bogata samostanska knjižnica. Osim vrijednih inkunabula, ona obuhvaća različite povijesne dokumente, poput onih iz razdoblja turskih osvajanja, pa se tako primjerice može vidjeti ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672. godine, kojim se franjevcima jamčio posjed i vlasništvo sve imovine koju su posjedovali prije Kandijskog rata.
Zbirka sadrži i sablju Vuka Mandušića, slavnog narodnog junaka iz ratova s Turcima. Iz 1687. godine pak potječe dekret pape Inocenta XI., koji udjeljuje potpuni oprost onima koji visovačku crkvu posjete 2. kolovoza, odnosno na blagdan Gospe od Anđela. Za kraj pregleda izložaka ostavljamo knjižicu s molitvom Oče naš, veliku (ili bolje reći malu) svega 3,5 x 3×5 milimetara! Tiskana je u Guttenbergovom muzeju u Mainzu, nekoć je to bila najmanja knjiga na svijetu, ali su je u međuvremenu pretekla višestruko manja djela, čiji sadržaj uopće nije vidljiv golom oku.
Na Visovcu se nalazi i lapidarij, u kojemu se mogu vidjeti ostatci prijašnjih objekata na Visovcu. Uz glavno visovačko pristanište za brodove nalazi se i suvenirnica, u kojoj možete kupiti uspomenu na boravak na tom jedinstvenom otočiću, a u ponudi su i jednostavni napitci i hrana, u slučaju da ožednite i(li) ogladnite. Ako vam treba tekućine, možete koristiti i neku od brojnih mini-fontana na otvorenom, iz kojih teče pitka voda, a kod suvenirnice je i sanitarni čvor, u kojemu također možete napuniti boce.
Blagdani na Visovcu
Na Visovcu, jednom od hrvatskih marijanskih svetišta, posebno se slave dva blagdana – Gospa od Anđela (2. kolovoza) i Velika Gospa (15. kolovoza). Na te dane Visovcem prođu tisuće vjernika, koje do otoka prevoze brojne brodice okupljene posebno u tu svrhu. Na te dane vrijedi poseban prometni režim te se automobili moraju ostaviti na parkiralištu kod vidikovca s miljevačke strane, pored spomenika Petru Svačiću, posljednjem hrvatskom kralju. Otuda do pristaništa u Stinici voze autobusi, po cijeni od 10 kuna, a s obzirom na mnoštvo buseva koji prometuju, rijetko se na polazak čeka više od nekoliko minuta. Na te dane, brodovi franjevačkog samostana i NP-a Krka do Visovca plove besplatno.
www.zupapotoci.ba
Izvor: Crkva na kamenu/www.zupapotoci.ba
