Djetinjstvo. U obitelji Antuna Petkovića – Kovača i Marije rođ. Marinović 10. prosinca 1892. ugleda svjetlo dana djevojčica kojoj na krštenju 22. istoga mjeseca nadjenuše ime Marija. Rođenje se dogodi na otoku Korčuli u općini Blato, najvećoj župi Dubrovačke biskupije. Od svoje najmlađe dobi isticaše se pobožnošću, osjetljivošću za siromahe i željom da svoj život posveti Bogu i služenju braći ljudima. Marijinu se ocu iz prvoga braka rodiše dvije djevojčice Jela (buduća redovnica “Srca Isusova”) i Kata, kojima majka umrije; a iz drugoga braka rodi se 11-ero djece: 7 sinova i 4 kćeri, među kojima Marija, šesta po redu. Otac bijaše bogat ne samo brojnim potomstvom, nego i imovinskim posjedom. Odlikovaše se duhom očinske ljubavi.
Školovanje. Šest razreda – god. 1897. pođe od 5 godina u školu kao “neupisana” – a 1903. uspješno završi osnovno školovanje. Godine 1904. u Blato dođoše sestre Službenice Milosrđa (Ančele), Talijanke, koje otvoriše Građansku školu. Otac Mariji dopusti da se upiše u sestarsku školu. Završi trogodišnji tečaj 1907. godine. Još pohađaše dopunsku domaćinsku školu kod Sestara. Kada u svojoj 13. godini na Malu Gospu 1905. pođe na Prvu sv. Pričest, Marija kleče pred svoje roditelje i zatraži oproštenje. Otac joj ganutljivo odgovori: “Kćeri, ti me nikada nisi ražalostila, ti si me uvijek slušala!” Poslušna kći! Nezaboravna uspomena djetinjstva, istinski dokaz kćerine ljubavi i očeve pohvale. Tko kaže da me ljubi, slušat će zapovijedi moje (Iv 14,21). Godine 1911. preminu joj otac. Od 1909. do 1919. pokaza se voditeljicom raznih društava i udruga djevojaka, a od 1917. vodi Franjevački svjetovni red s oko 200 članica.
Početci Družbe. Na poticaj msgr. Josipa Marčelića, dubrovačkoga biskupa (1894.-1928.), započe osnivati novu redovničku zajednicu: na Blagovijest 1919. postavi temelje buduće Družbe, a 4. listopada 1920. službeno utemelji Družbu Kćeri Milosrđa. Tada uze redovničko ime Marija Propetog Isusa. Poslanje nove Družbe bijaše: odgajati djecu i mlade, pomagati siromašnima, bolesnima i napuštenima te svjedočiti Božje milosrđe.
Misionarka. Kao vrhovna glavarica upravljala je Družbom 40 godina. Pod njezinim vodstvom zajednica se brzo širila po Hrvatskoj i drugim zemljama. Posebno je značajna njezina otvorenost misijama. Godine 1936. posla prve sestre u Južnu Ameriku, a 1940. i sama pođe među misionarke da učvrsti i proširi njihovo djelovanje. Osniva škole, sirotišta, domove za nezbrinutu djecu, bolnice i ustanove u službi najpotrebnijih.
Godine 1958. doživje moždani udar koji uzrokova djelomičnu uzetost. Trpljenje prihvati u duhu vjere te ga prikazivaše za Družbu i Crkvu. Na generalnom kapitulu 1961. prepusti vodstvo zajednice nasljednici, a posljednje godine života provede u molitvi, žrtvi i duhovnom praćenju svojih sestara. Preminu na glasu svetosti u Rimu 9. srpnja 1966. – prije 60 godina.
Beatifikacija. Postupak za proglašenje blaženom započe 1989. Nakon priznanja bogoobličnih i stožernih krjeposti u herojskom stupnju te čuda po njezinu zagovoru, papa Ivan Pavao II., proglasi je blaženom u Dubrovniku 6. lipnja 2003. BK BiH na sjednici u Mostaru u ožujku 2004. odredi da blažena Marija Propetog bude zaštitnica misija u Bosni i Hercegovini. U njezinu čast 7. srpnja 2007. blagoslovljena je kapelica u Strujićima, župa Ravno. A u Studenoj, župa Seonica, 1. srpnja 2017. blagoslovljeni su temelji kapelice u čast iste Blaženice. Spomendan: 9. srpnja.
+ Ratko
Izvor: Crkva na kamenu
