Rođen 14. rujna 1856. u Rastattu, u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, od oca Miloša st. i majke Filipe rođ. Birnstil, na krštenju je dobio ime Miloš Stephan Filip Franz Komadina. Nakon završene Politehničke škole u Zürichu, a potom Carske i kraljevske visoke tehničke škole u Beču 1880., u kolovozu iste godine namješten je u Građevinskom odsjeku Zemaljske vlade u Sarajevu. Već godinu kasnije angažiran je na uređenju cesta kroz Hercegovinu, gdje se upoznaje s onodobnim prilikama, ljudima, ali i mediteranskom klimom, koja mu je osobito pogodovala. Nedugo potom biva premješten u Okružnu oblast u Mostaru, a već 1884. preuzeo je dužnost mostarskoga gradskog mjernika. Počevši od tada, ovaj je neumorni graditelj kroz nekoliko nadolaznih godina, ponajprije svojim arhitektonsko-urbanističkim rješenjima, u život grada Mostara unio dah zapadne civilizacije. Međutim, uza svoje primarne poslove, u ovom je gradu utemeljio i vatrogasno društvo, biciklistički klub, pridonio je osnutku teniskoga kluba, kao i drugih ovom gradu dotad nepoznatih sadržaja.
U nastojanju da Mostar dobije urbanističko rješenje, da izgradnja objekata bude osmišljena i planska, na njega nas danas, osim toliko drugih zdanja, podsjećaju dva mosta na Neretvi – Carinski i Lučki, izgrađeni po njegovu projektu, Franjevački samostan, zgrada Okružnog ureda, više stambenih vila i školskih objekata, kao i mostova na rijeci Radobolji – na Pijesku, Šemovcu, u Starom gradu, a izgradio je i nekadašnji Bakamovića most na Balinovcu i dr. Istodobno je projektirao i cjelokupan kompleks vinogradarske stanice Carskih vinograda u Gnojnicama. Po njegovu je nacrtu u Časničko-činovničkoj kasini izgrađena prva suvremenim potrebama prilagođena pozornica u Mostaru, čime su se i u ovom gradu stekli uvjeti za izvođenje kazališnih predstava i koncerata primjerenih europskoj razini.
Piše: Anton Šarac
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Crkve na kamenu.
Izvor: Crkva na kamenu
